I nesanica ima neprijatelje: Jedni su u nama, a drugi se koriste još od davnina

Kada promjena godišnjih doba ili kakav drugi stresor poremete naš san, dovoljno je posegnuti za rješenjima koja će potaknuti naše prirodne mehanizme za održavanje kvalitetnog noćnog odmora te nam tako pomoći da “napunimo baterije”

S dolaskom proljeća naš organizam prelazi iz, uvjetno rečeno, hibernacijskog u jedno aktivno stanje. Obzirom na te dvije krajnosti, ovaj je prijelaz za organizam svojevrstan šok. Obzirom da je tijelo tijekom zimskih mjeseci i pod utjecajem različitih faktora (manjak ili izostanak fizičkih aktivnosti, grijanje, teška hrana, nedostatak svjetla: kraći dani, dulje noći, itd.) iscrpljeno i tromo, prvi proljetni dani, mnogima donose teškoće pri koncentraciji, osjećaj umora i iscrpljenosti te na kraju, uslijed kompletnog disbalansa organizma i probleme sa spavanjem – nesanicu.

Ne bi li organizam radio kako treba, valja ‘napuniti’ baterije i resetirati ga, što defacto radimo kada spavamo. Stoga je izuzetno važno osigurati mu kvalitetan i krepak san. Svi smo barem jednom doživjeli kako je to biti neispavan. Manjak sna garantira pad koncentracije što nije nimalo ugodno želimo li koliko toliko normalno funkcionirati idući dan. Sada zamislite nesanicu kao trajno stanje…

No rješenje postoji: dio rješenja već se nalazi u nama, za ostatak se pobrinula majka priroda.

Melatonin

Melatonin je hormon koji proizvodi malena endokrina žlijezda epifiza. Regulira druge hormone i cirkadijalni (biološki) ritam organizma (unutarnji ‘sat’ organizma).

Melatonin kao dodatak prehrani pretežno koriste ljudi čiji je ritam izmjene dana i noći iz nekih razloga neuredan. Često je riječ o avionskim posadama koje mijenjaju vremenske zone (jet lag), zatim osobe čiji se dnevni raspored rada mijenja te slijepe osobe kako bi utvrdile ciklus dana i noći. 

Naravno, osim ovih poteškoća i zdravstvenih stanja, melatonin se koristi i kod različitih vrsta nesanica (insomnije); sindroma odgođene faze sna, nesanicom povezanom s deficitom pažnje- hiperaktivnost (ADHD), nesanicom zbog lijekova koji se uzimaju zbog visokog krvnog tlaka (betablokatori).

Ova žlijezda se aktivira svjetlošću i ne može proizvoditi melatonin ako spavamo u osvijetljenoj prostoriji. Zato tijelo proizvodi više melatonina kada je mrak, a na svjetlu ga proizvodi manje. Izloženost jakom svjetlu noću ili slabom danju može poremetiti sintezu melatonina u organizmu. 

Valerijana

Valerijanu zovu kraljicom umirujućih biljaka. Drugog naziva ‘odoljen’ (lat. Valeriana officinalis) valerijana zbog svog kemijskog sastava djeluje na središnji živčani sustav pa se tako koristi kod uzrujanosti, razdražljivosti i stresa. Idealna je u borbi protiv nesanice jer omogućuje čvrst i krepak san. Njemačka Komisija E odobrila je valerijanu za upotrebu kod nesanice, nervoze, uznemirenosti. Neki fitoterapeuti je preporučuju i kod hipohondrije. Većina istraživanja pokazuju da uzimanje valerijane skraćuje početak sna te poboljšava subjektivnu kvalitetu sna.

Matičnjak

Ugodnog svježeg limunastog mirisa, matičnjak je srodnik kadulje i lavande. Niti jedna druga biljka kao matičnjak ne privlači pčele svojim mirisom. Od tuda joj i ime matičnjak – od pčele matice. Ekstrakt matičnjaka ima antibakterijska, antivirusna i umirujuća svojstva. Ovu su biljku hvalili antički pjesnici stare Grčke i Rima, Dioskurid i Plinije Stariji, koji ga je preporučivao za oči, dok je švicarski liječnik i alkemičar Paracelsus matičnjak smatrao jednom od najboljih biljaka za srce i eliksirom života. Najdraža biljka navodno je bio engleskom piscu Williamu Shakespeareu.

Na temu djelovanja matičnjaka na stres, napetost, nesanicu i druge probleme sa spavanjem izvedeno je više studija. Pogađate, sve su potvrdile njegovu učinkovitost. ESCOP (Europski znanstveni fitoterapijski komitet) službeno je odobrio oralnu upotrebu matičnjaka za napetost, nemir i  razdražljivost.