Zašto je ovaj zaboravljeni nutrijent toliko važan za naše zdravlje?

Preko 56% ljudi unosi manje od preporučene doze ovog esencijalne tvari neophodne za pravilno funkcioniranje štitnjače, regulaciju metabolizma i razvoj ploda u trudnoći.

Jod je esencijalni mikronutrijent neophodan za rast, razvoj i zdravlje našeg organizma. Igra važnu ulogu u pravilnom funkcioniranju štitnjače i ondje se nalazi čak 70 do 80% joda prisutnog u organizmu. Štitna (tireoidna) žlijezda stvara hormone uz pomoć joda, a oni uvelike utječu na cijeli organizam: u prvom redu reguliraju metabolizam, potrošnju kalorija i osjećaj topline, odnosno hladnoće.

U normalnim i zdravim uvjetima, naš organizam strogo kontrolira koncentracije hormona štitnjače, dok se pri niskim unosima joda proizvodnja tih hormona znatno smanjuje.

Nedostatak joda

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije oko 56% opće populacije (kao i 59% populacije djece školskog uzrasta) u Europi unosi nedostatne količine joda.

Nedostatak joda može prouzročiti tegobe kao što su slabost, pogoršana mentalna funkcija, osjećaj hladnoće, sklonost debljanju, suha koža i lomljivi nokti, ali i dovesti do bolesti štitnjače poput gušavosti.

Dovoljan unos joda u trudnoći ključan je za mentalni razvoj djeteta, a trudnice i dojilje imaju znatno veću potrebu za jodom. Nedostatak joda može ugroziti trudnoću, kao i prouzročiti ozbiljne neurološke poremećaje, mentalnu i tjelesnu zaostalost djeteta.

Jodiranje soli u Hrvatskoj                                                                                         

Danas mnogo manje razmišljamo o količini joda koju unosimo u organizam i zbog toga što konzumiramo jodiranu sol – stolnu sol (natrijev klorid) pomiješanu s malim količinama raznih soli joda.

U Hrvatskoj je u prethodnom stoljeću gušavost i pojava kretenizma bila vrlo rasprostranjena dok 1953. godine nije uvedena zakonska obaveza o jodiranju soli koja je iskorijenila tu vrstu mentalne zaostalosti, a gušavost trostruko umanjila. Količina jodiranja po kilogramu soli s vremenom se mijenjala, a danas važeći pravilnik iz 2011. godine nalaže da sol mora sadržavati 15 do 23 miligrama joda na kilogram proizvoda.

Izvori joda

U prehrambenim artiklima i pićima se nalazi vrlo mala količina joda. Najznačajniji izvor je obogaćena kuhinjska sol, a nalazi se i u algama, plodovima mora, peradi i mliječnim proizvodima. Kod povrća i voća količina joda varira, no među boljim izvorima su bijeli grah, bijeli luk, krumpir, jagode i brusnice. S druge strane, namirnice kao što su kelj, brokula, cvjetača, proso, soja i kukuruz ometaju iskorištavanje joda u našem organimu tako da je potreban oprez pri većoj konzumaciji.

Treba obratiti pozornost i na to da kad kuhinjska sol duže vremena stoji dolazi do sublimacije – smanjenja količine joda pa je potrebno paziti na rok proizvodnje. Iako je obogaćena kuhinjska sol glavni izvor joda u našoj prehrani, ne treba pretjerivati budući da ona vodi do povišenog krvnog tlaka.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije djeca od 0-5 godina trebala bi svakodnevno uzimati 90 mcg, djeca od 6-12 godina 120 mcg, a optimalan unos joda za djecu stariju od 12 godina i za odrasle je 150 mcg na dan. Potreba za unosom joda u trudnoći i za vrijeme dojenja je povećana te iznosi oko 250 mcg na dan.