Bez rješavanja gorućih problema, rast domaće industrije lijekova ostaje mrtvo slovo na papiru

U Hrvatskoj postoji 30 kompanija koje se bave proizvodnjom farmaceutskih pripravaka. Svojim rezultatima, brojem zaposlenih i kontinuiranim ulaganjima u istraživanja te izvozom ova industrija predstavlja jednu od okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva, piše Privredni Vjesnik.
Na prvo se mjesto, kada govorimo o ostvarenim prihodima, smjestila Pliva s gotovo 150 milijuna eura ulaganja, objavio je Bisnode, a prenosi Privredni.hr. Nakon Plive, drugo je mjesto zauzeo Belupo s uprihođenih 83 milijuna eura. Slijedi JGL (Jadran Galenski laboratorij) s 82,8 milijuna eura, potom Hospira Zagreb s prihodom većim od 35 milijuna eura te Genera s 27 milijuna eura. Slijede Fidifarm, PharmaS te Farmal. Ovih osam tvrtki čine gotovo 100 posto domaće proizvodnje lijekova čiji su prihodi zajedno veći od 774 milijuna eura.
Prosjek djelatnosti za 2014. pokazuje da je sektor ostvario prosječnu dobit od dva milijuna eura. Farmaceuti ističu da njihove analize pokazuju kako otvaranje jednog novog radnog mjesta u farmaceutskoj proizvodnji posredno utječe na otvaranje šest do osam radnih mjesta u tvrtkama s kojima posluju. ‘Trenutačna ulaganja u novu tehnologiju i kapacitete su dvije milijarde kuna. Čak 62 posto svojih proizvoda farmaceuti izvoze na ino tržišta gdje su ostvarili 3,2 milijarde kuna prihoda, a broj zaposlenih u zadnjih pet godina porastao je za osam posto’, ističe predsjednica Udruge proizvođača lijekova HUP-a Marina Pulišić, članica Upravnog odbora JGL-a.

Farmaceutske tvrtke lani su uložile 270,7 milijuna eura u rast i razvoj i otvorile 552 nova radna mjesta. Iako je farmaceutska industrija proglašena strateškom, proizvođači lijekova nezadovoljni su. Naime, rokovi plaćanja lijekova od strane zdravstvenih ustanova su i dalje preko svih limita dok istovremeno cijene lijekova ne prestaju padati što uzrokuje pad cijena na tržištima regije koja domaće farmaceutske tvrtke opskrbljuju.  Zdravstvene ustanove farmaceutima duguju milijardu kuna dok se rokovi plaćanja uglavnom kreću oko 300 dana, a u pojedinim slučajevima i nevjerojatnih 1000 dana.
‘To je potpuno neodrživo, industrija godinama kreditira zdravstveni sustav uz velika odricanja pa tražimo da se dugovi plaćaju po redoslijedu dospijeća’, ističe direktorica Udruge proizvođača lijekova Milka Kosanović upozoravajući na problem sadašnjih neodrživih cijena generičkih lijekova čiji udio stalno pada zbog ušteda u zdravstvenom sustavu, što uvelike otežava rad domaće generičke industrije.

Pomoćnica direktora Sektora za industriju HGK Gordana Pehnec Pavlović napominje kako podrška kroz nove strategije neće biti od koristi ako se hitno ne riješe gorući problemi koje farmaceutska industrija trpi u praksi. “Ako je farmaceutska industrija stvarno prioritet, potrebno je riješiti probleme zbog kojih trpi.
Ako ne dođe do promjena, industrija lijekova ostat će tigar na papiru jer se strateškoj industriji ne duguje milijarda kuna i ne uvode mjere na koje mora reagirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja”, rekla je Milka Kosanović pojašnjavajući kako je AZTN upozorio HZZO da preporuka liječnicima da propisuju najjeftiniji lijek unutar grupe lijekova istog sastava stavlja u neravnopravan položaj proizvođače čiji lijekovi nisu najjeftiniji.

‘Kreatori gospodarskog i zdravstvenog sustava moraju shvatiti da industrija nije mjesto troška već velikog potencijala i investicija. Ulaganja hrvatskih proizvođača lijekova u novu tehnologiju i kapacitete iznose dvije milijarde kuna’, ističe i predsjednik Uprave Belupa Hrvoje Kolarić, piše Poslovni Vjesnik.