Ad Acta: Placebo ublažava simptome i poboljšava tretman

Placebo efekt ima korijene u neurobiologiji i može se vrednovati sam za sebe i od sebe, stoji u radu nedavno objavljenom u The New England Journal of Medicine, piše MedicalNewsToday.
‘Placebo, u tom smislu, ne treba nužno osigurati izliječenje, nego olakšanje’, objašnjava koautor studije Ted Kaptchuk profesor medicine na Harvardu.
‘U medicinskoj situaciji gdje je nemoguće osigurati lijek, podrška i predana zdravstvena briga može pomoći pacijentu da se osjeća bolje. Kada uz to postoje još i djelotvorne tablete, placebo efekt može poboljšati učinak tog lijeka’, navodi se u studiji.

Prividne se tablete često koriste u kliničkim studijama, kao sredstvo za testiranje novog terapeutskog lijeka, iako se koriste i u načinu tretiranja boli i drugih simptoma već stoljećima.

‘Značajan broj istraživanja rezultirao je pomakom razmišljanja. Od toga da je placebo samo prividna tableta do toga da placebo zapravo obuhvaća brojne aspekte zdravstvenih iskustava, objašnjava prof. Kaptchuk.
‘Nedavni znanstveni napredak omogućio nam je da identificiramo riznicu transmitera i detektiramo relevantne puteve neurona u mozgu kao i genetske markere koji pomažu objasniti biologiju placebo efekta’, tvrdi profesor.

Kliničke studije pokazuju da placebo može značajno poboljšati učinkovitost farmaceutske terapije. Istraživanja u liječenju migrene i sindromu iritabilnog crijeva, primjerice, pokazala su da placebo može ublažiti specifične simptome.

Uz ove prednosti, znanstvenici su identificirali da psihosocijalni čimbenici iza placebo efekta mogu dovesti do štetnih posljedica zbog anticipacije negativnih učinaka. Te su promjene poznate kao nocebo efekt.

‘Placebo učinci su skromni u usporedbi s impresivnim rezultatima ostvarenim u operacijama koje spašavaju živote i snažnih dobro ciljanih lijekova, zaključuju autori. ‘Ipak, vjerujemo da se takvi i slični efekti, poput placeba srž onoga što medicinu čini iscjeljujućom profesijom. ‘