Online prodaja lijekova: Farmaceuti protiv liberalizacije tržišta lijekova

Online prodaja lijekova

Dok većina članica zemalja Europske Unije ovih dana uvodi Certifikat prema kojem će svaka zemlja moći napokon stati na kraj online trgovcima krivotvorenih lijekova, Hrvatska je zapela. Naime, Hrvatska Ljekarnička Komora (HLJK) uputila je Ministarstvu zdravlja primjedbe na nacrt Pravilnika o uvjetima za promet lijekovima na daljinu putem interneta.

Nakon što je Farmaceutska grupacija Europske Unije 1. srpnja krenula s procesom uvođenja jedinstvenog Certifikata za Internet ljekarne, o čemu smo pisali u tekstu STOP KRIVOTVORINAMA: Online lijekovi pouzdani za pacijente, kako bi se izbjeglo preprodavanje lažnih lijekova kupnjom lijekova online, iz HLJK tvrde da uvođenje jedinstvenog EU loga ne znači nužno i obvezu uvođenja u zemlje članice EU u tom roku. Naime, obzirom na složen proces, isti ne treba požurivati, stoji u Primjedbi HLJK.

Ljekarnici zagovaraju austrijski model

HLJK zagovara uvođenje internet ljekarni po austrijskom modelu prema kojem bi se bezreceptni lijekovi i dalje trebali podizati isključivo u ljekarni, bez slanja lijeka kao pošiljke. Pritom se kao objašnjenje navodi, dok se u stručnim krugovima može čuti jasno artikuliran stav, da su savjeti zapravo ključni za pravilnu upotrebu lijeka te da se stoga ne bi smjeli prodavati putem interneta. Upravo u smjeru artikulacije tog stava navodile su se u posljednje vrijeme i brojne javnozdravstvene statistike o rizicima nepravilne primjene lijeka do koje može doći ukoliko pacijent ne primjenjuje lijek po savjetu ljekarnika. Zadnji spomenuti primjer je o hepatotoksičnosti paracetamola i najmjeri Švedske da taj lijek vrati u ljekarne zbog povećanog broja trovanja.

Kako bi se usprotivili liberalizaciji bezreceptnih lijekova i puštanju njihove prodaje na internet, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatsko farmaceutsko društvo i Farmaceutsko – biokemijski fakultet su pokrenuli kampanju s nazivom “Lijek nije roba”, a glavna poruka te kampanje je upravo uloga stručnosti ljekarnika u postupku izdavanja bezreceptnih lijekova, velik rizik od krivotvorina te slaba educiranost građana o sigurnoj upotrebi lijekova.

Nadalje, svoju primjedbu iz HLJK objašnjavaju dobrom pokrivenošću teritorija Hrvatske ljekarnama prema kojima je potpuno zadovoljeno načelo dostupnosti ljekarni na području cijele zemlje te da za online prodajom nema niti potrebe. Iz tog razloga, smatraju u HLJK, nema razloga žuriti s implementacijom sustava internet ljekarni te predlažu novi rok za donošenje Pravilnika koji će regulirati uvjete za promet lijekovima online.

Iako je rasprava o izgledu pravilnika koji treba regulirati online trgovinu lijekovima tek u tijeku, za očekivati je da će navedeni Pravilnik biti temelj da se u srednjem roku ipak uvede licenciranje online ljekarni i temelj uvođenju EU Certifikata, međutim rok i konačni stavovi ostaju nejasani.

Što će biti s prometima ljekarni?

Ostaje neosporna činjenica da zemlje iz EU koje dozvoljavaju online prodaju lijekova svoje lijekove nude i pacijentima u Hrvatskoj, a za spomenuti je da je prva online ljekarna u Velikoj Britaniji otvorena još 1999. godine. Primjerice, pacijenti iz Hrvatske mogu naručiti ibuprofen od stvarnih licenciranih ljekarni u Velikoj Britaniji, a taj lijek će im najčešće biti dostavljen poštom ili kurirskom službom. Ljekarnička komora, HFD i fakultet nisu dali odgovor na pitanje koje muči pojedine vlasnike ljekarni: što će biti prometom od prodaje lijekova u ljekarnama, ako se pacijenti okrenu online ljekarnama u inozemstvu. Tako i dalje stoji otvoreno pitanje pitanje zbog čega bi hrvatski pacijenti ibuprofen i druge bezreceptne lijekove kupovali u engleskim web ljekarnama, umjesto u hrvatskima te odlijeva li se novac od prodaje takvih lijekova bespotrebno u druge u članice EU koje su već spremne za online ljekarništvo.

Jesu li baš svi protiv liberalizacije i otvaranja online ljekarni?

Čak štoviše, u istraživanju portala Ljekarnik.hr se u kojem je ispitano preko 4.575 pacijenata i 755 zdravstvenih stručnjaka (ljekarnika, liječnika i drugih) pokazala se veća sklonost liberalizaciji od one koja se zastupa u kampanji “Lijek nije roba”. Naime, čak 23,4% zdravstvenih stručnjaka smatra da se izdavanje bezreceptnih lijekova treba liberalizirati, dok ih je 15,8% neodlučno. Te brojke ostavljaju 60,6% zdravstvenih stručnjaka koji se slažu s tvrdnjom da se lijekovi trebaju izdavati isključivo u ljekarnama. Za istaknuti je da je istraživanje doista potvrdilo tezu da lijek nije roba jer i dalje 38% pacijenata smatra da lijekovi naručeni putem interneta nisu jednako djelotvorni kao i oni izdani u ljekarni te da je na tom području potrebno još rasprave i dobra regulativa koja bi osigurala sigurnost pacijenata.

Izvori: farmaceut.org, hljk.hr, asop.eu, who.int, ljekarnik.hr, mediji