Farmaceutsko čudo: Modificirani kvasac za proizvodnju lijekova protiv bolova

Stvoren GMO kvasac koji proizvodi lijekove protiv bolova.

Znanstvenici su godinama radili na bioinženjeringu maka ne bi li stvorili GMO kvasac koji može proizvoditi opioide kao što je morfij i sada su na pragu uspjeha koji bi mogao u potpunosti promijeniti proizvodnju lijekova protiv bolova. 

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Stanford napravio je veliki pomak kada su genetski modificirali kvasac i počeli iz njega proizvoditi opioidne spojeve, piše Stanford News.

Radi se o tehnološkom pomaku koji bi mogao znatno promijeniti proizvodnju lijekova u budućnosti. GMO kvasac ima potencijal olakšati pristup lijekovima siromašnim ili zabačenim područjima, a daljnji razvoj omogućit će proizvodnju raznih drugih lijekova.

GMO kvasac za proizvodnju raznih lijekova

“Kada smo počeli raditi na ovom projektu prije 10 godina, mnogi stručnjaci nisu mislili da je moguće modificirati kvasac na ovaj način”, rekla je Christina Smolke, profesorica bioinženjeringa i jedna od glavnih autorica studije.

Eksperimenti su pokazali kako GMO kvasac može proizvoditi kompleksne lijekove na biljnoj bazi, iako proces nije optimiziran te se u ovom trenutku ne mogu proizvoditi velike količine.

“Ovo je tek početak – primjer kvasca koji proizvodi opioidne spojeve pokazuje da je moguće napraviti modifikacije i za druge lijekove na biljnoj bazi, poput onih za tretiranje raka, zaraznih bolesti i kroničnih stanja”, nastavila je Smolke.

Postupno do komercijalizacije

Ova otkrića bi u daljnjem tijeku razvoja omogućila da se proizvodnja lijekova dislocira ondje gdje je potrebna, a proces bi bio jednostavniji jer bi za stvaranje lijeka od nule bio potreban samo – kvasac.

Tim se slaže kako je prije komercijalizacije proizvodnje potrebna suradnja znanstvenika i nadležnih institucija kako bi se spriječila potencijalna zloupotreba opioida.

U odgovornom razvoju te uz primjerenu kontrolu, biotehnološka proizvodnja mogla bi omogućiti bržu i jeftiniju proizvodnju lijekova, a bioreaktori bi mogli biti smješteni gdje god su potrebni.

Sveučilište Stanford vlasnik je patenta za ovu tehnologiju, a Smolke i njezini suradnici osnovali su svoju kompaniju.

Izvori: The Scientist, Stanford News