Homo Naledi: Znanstvenici otkrili ostatke nepoznatog ljudskog pretka

U zabačenoj špilji blizu južnoafričkog grada Johannesburga znanstvenici su pronašli fosilne ostatke naših drevnih predaka s iznenađujuće ljudskim značajkama. U Međunarodnom timu znanstvenika je i dr. Davorka Radovčić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. 

Rani ljudi svoje su mrtve pokapali u špiljama, otkrili su znanstvenici nakon što su u jednoj od komora špilje pronašli novu vrstu. U špilji ‘Star Chamber’ pronađeno je najmanje 15 kostura vrste Homo Naledi koja je, sada je poznato, upražnjavala ritualne ukope svojih mrtvih. Smatra se da je ovaj ritual nastariji oblik ritualnog ukopa ikad otkriven, TheGuradian.

Rani ljudi, koji su bili visoki tek nešto više od oko 152 centimetra i težili oko 45 kilograma. Bokovi su im bili slični najranijim precima, hominidima Lucy, no njihova ramena bila su građena za penjanje, a noge i stopala slična ljudskima. Lubanje su bile poput ljudskih, no mozgovi maleni, veličine prosječne naranče. Prije ovog otkrića, znanstvenici su vjerovali da jedino Homo sapiens ima dovoljno suosjećanja i spoznaje o sebi da pokopa mrtve.

Čelnici projekta financiranog od National Geographic vjeruju da kosti – još uvijek bez datuma – predstavljaju novu vrstu drevnih ljudskih rođaka. Nazvali su ih Homo naledi, gdje naledi znači ‘zvijezda’, na sesothu, lokalnom južnoafričkom jeziku.

‘Do ovog otkrića mislili smo da su ritualna ponašanja usmjerena prema mrtvima, stvari poput sahrana, bile potpuno jedinstvene za homo sapiense. Da je to bilo naše jedino neponovljivo jedinstveno pravo. Gledali smo se kao drukčiji. Sada vidimo vrstu s istim kapacitetom i to je izvanredna stvar’, rekao je paleoantropolog koji je vodio istraživanje sa Sveučilišta Witwatersand u Johannesburgu. Dodaje i da se svi trude izbjeći izraz ‘karika koja nedostaje’, ali dodaje da bi se moglo raditi o svojevrsnom mostu između primitivnih dvonožaca i ljudi.

Nova vrsta pronađena je u zabačenoj špilji 50 kilometara sjeverozapadno od Johannesburga u Južnoj Africi. Iz špilje je iskopano 1.550 fosilnih elemenata za koje se vjeruje da su dijelovi najmanje 15 dojenčadi, djece, odraslih i starih ljudi i samo su mali dio otkrivenih fosila. Otkriće objavljeno na Sveučilištu Witwatersand baca novo svjetlo na porijeklo i raznolikost ljudskog porijekla.

‘Sve u svemu, Homo naledi izgledaju kao jedni od najprimitivnijih članova našeg roda, no ima iznenađujuće slične značajke tako da je se svrstana u rod Homo’, rekao je John Hawks sa Sveučilišta Wisconsin Madison. ‘Homo naledi imao je malen mozak, veličine prosječne naranče, smještenog na vrh vitkog tijela’. Zubi Homo naledija opisani su kao oni najranijih ljudskih srodnika, kao i većina značajki lubanje, ali su ramena kao ona u majmuna. Ruke ukazuju mogućnost upotrebe alata. Prsti Homo naledija su izuzetno zakrivljeni, više od bilo koje druge rane vrste hominina, što jasno ukazuje na penjačke sposobnosti.

‘Virtualno se ne razlikuje od modernih ljudi’, rekao je dr. William Harcourt – Smith, s Lehman College, Gradskog Sveučilišta New York. Stopala, u kombinaciji s dugim nogama, ukazuju da je vrsta bila dobro prilagođena za hodanja na duge udaljenosti. ‘Kombinacija anatomskih značajka Homo naledija razlikuje ga od bilo koje do sada poznate vrste’, dodao je profesor Berger.

Unatoč velikom otkriću, znanstvenici tvrde da u špilji postoji još mnogo toga neotkrivenoga. ‘Ova komora nije odala sve svoje tajne, rekao je Berger. Potencijalno dolje leži još na stotine tisuća ostataka Homo naledija’.