Ljudski mozak 30 puta je jači od najnaprednijeg superkompjutera

Moć uma čovjeka neusporediva je prema bilo kome u Svemiru, pod uvjetom da smo u mogućnosti otkriti njegovu punu snagu, kako zagovara većina znanstvenika. I sada, imamo dokaz.

Projekt ‘Umjetna inteligencija’ dvaju doktorskih studenata sa Sveučilišta California, Berkeley i Sveučilišta Carneige Mellon prvi je takve vrste koji uspoređuje ljudski mozak s najboljim svjetskim superračunalima. Elon Musk, čija je podružnica tvrtke Teslin električni automobil Model P85D (Tesla Motors) te suosnivač Space X, te se smatra pionirom u tehnologiji poduzetništva, financirao je dva projekta za istraživanje umjetne inteligencije, piše ScienceAlert.

Superračunalo jako tridesetinu ljudskog mozga

Nova studija otkrila je da najnaprednije superračunalo jako tek tridesetinu ljudskog mozga, stoga za sada ne bismo trebali misliti da bi roboti uskoro mogli dijeliti naše živote, ne još neko vrijeme.

Uspoređuje se brzina prebacivanja podataka mozga i kompjutera

Katja Grace sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji i njezin kolega Paul Christiano Sveučilišta Carnegie Mellon, do ovog su zaključka došli mjerenjem onoga što su nazvali ‘prelasci rubova u sekundi’ (TEPS) za mjerenje računalne sposobnosti. Drugim riječima, bitno je koliko brzo kompjuter može prebaciti podatke s jednog mjesta na drugo unutar vlastitog sustava. Iako točne protuvrijednosti u ljudskom mozgu nema (ili barem ne one koja se može mjeriti), Grace i Christiano su upotrijebili grubu procjenu koliko često neuroni u mozgu izbacuju električne signale.

‘Velika pragmatična korist mjerenja mozga u smislu komunikacije je ta da to nije učinjeno nikada ranije’, rekla je Katja Grace. ‘Ova metoda pruža relativno neovisnu procjenu cijene računalnog hardvera u gruboj usporedbi s ljudskim mozgom’.

Grace i Christiano koristili su IBM-ovo Sequoia superračunalo koji se smatra prvakom u umjetnoj inteligenciji: stroj trenutno drži TEPS-ov standard sa 2.3 x 1013 TEPS snage na raspolaganju. Njihovi izračuni ukazuju da je mozak barem toliko agilan i moguće čak do 30 puta brži od Sequoie u prebacivanju podataka.

Ljudski mozak drži visoku tržišnu cijenu

Na temelju trenutnih tržišnih cijena, to bi značilo da, iznajmite li računalnu snagu vašeg mozga na jedan sat, hipotetski ona može zaraditi između 4.700 i 17.000 američkih dolara.

Par procjenjuje da jeftiniji kompjuteri (jeftinija kompjuterska oprema koja košta 100 dolara po satu) može sustići procesorsku snagu mozga od sedam do 14 godina, iako postoje spekulativne pretpostavke u tom predviđanju.  Pa čak i u tom slučaju, softver koji bi mogao iskoristiti tu moć morat će biti napisan od strane ljudi.

Jedna od najvećih nepoznanica trenutno je koliko brzo će se TEPS -ov nastup povećati u superkompjuterima.

‘Imamo vrlo malo ideje kako učinkovito mozak koristi svoje računalne resurse i kako se može usporediti s učinkovitošću sustava koje čovjek dizajnira’, rekla je Grace.

‘Stoga, čak i slučaju da znamo koliko je hardwarea potrebno da se napravi za ono što radi ljudski mozak na način koji radi, to može biti veoma drukčije od količine hardwarea ljudskih inženjera potrebne za postizanje iste funkcije jednom kada će imati način da postignu sve te funkcije’.

U ovoj ranoj fazi čini se da smo korak ispred – barem do nove generacije superkompjutera.

Istraživanje je provedeno kao dio projekta ‘Utjecaj Umjetne Inteligencije’, koja uspoređuje robotsku inteligenciju s ljudskom te proučava kako unaprijediti software u godinama koje dolaze.

Ovog ljeta projekt je dobio 49. 310 američkih dolara od Bostonskog Instituta za Budućnost života, a dio je donirao CEO Tesla Motorsa i Space X Elona Muska.