Prevencija astme: ‘Dobre bakterija’ ključne u zaustavljanju bolesti?

Izloženost ‘dobroj bakteriji’ u ranoj životnoj dobi može prevenirati razvoj astme, tvrde kanadski znanstvenici.

Istraživački tim analizirao je milijarde bakterija kojima je ljudsko tijelo dom, piše BBC.
Rezultati analize 319 djece pokazali su da je veći rizik od razvoja astme ukoliko organizmu nedostaje četiri određena tipa bakterije, a studija je objavljena u Science Translational Medicine. 

‘Prava bakterija u pravo vrijeme’

U ljudskom tijelu, bakterije, gljivice i virusi nadmašuju broj ljudskih stanica u omjeru 10 prema 1 i taj mikrobiom, smatra se, ima snažan utjecaj na zdravlje čovjeka.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta British Columbia i Children’s Hospital Vancouver, usporedio je mikrobiome djece starosti tri mjeseca i godine dana s rizikom astme u dobi od tri godina.

Djeca koja su u dobi od tri mjeseca imala nedostatak četiri tipa bakterija – Faecalibacterium, Lachnospira, Veillonella, and Rothia (Flvr) bila su u povećanom riziku od razvoja astme u dobi od tri godine, temeljem analize krkljanja i kožnog testa na alergije. Isti učinak nije primjećen u mikrobiomima jednogodišnjaka, ukazujući da su prvi mjeseci života ključni.

Daljnji eksperimenti pokazali su da davanje bakterijskog koktela miševima koji prethodno ne sadrže navedene bakterije, smanjuje upale u njihovim plućima.

‘Naša dugoročna vizija bila bi ta da djeca u ranoj fazi života mogu dobiti nadomjestak sa Flvr kako bismo prevenirali konačni razvoj astme kasnije u životu’, rekao je jedan od istraživača, dr. Stuart Turvey.

‘Želim naglasiti da još nismo spremni za to, vrlo malo znamo o ovim bakterijama, (no) naša konačna vizija u budućnosti bila bi da se prevenira bolest’.

Astmu uzrokuju dišni putevi koji su osjetljiviji na iritaciju ili upalu.

Prevencija astme: Higijenska hipoteza

Jedno od objašnjenja za povećanje oboljelih od astme i alergija posljednjih desetljeća je ‘higijenska hipoteza’, koja sugerira da djeca više nisu u toj mjeri izložena mikrobima kako bi kalibrirali imunitetni sustav te na taj način znali prepoznati ‘dobre’ i ‘loše’ stvari iz okoliša koje izazivaju alergije ili astmu.

Rođenje na carski rez ili ne dojenje ograničavaju unos bakterija na novorođenče. Antibiotici koje uzimaju trudnice ili novorođenčad također mogu promijeniti mikrobiom.

‘Ostao sam iznenađen kada sam shvatio da fekalni mikrobi mogu utjecati na ove stvari. Ono što podaci počinju pokazivati ovih dana je da se imunitetni sustav sam postavlja u crijevima i da utječe na to kako radi u ostatku tijela’, rekao je dr. Brett Finlay.

‘Godinama je izloženost mikrobima povezivana sa zaštitom protiv astme, klasičan primjer je odrastanje na seoskim gospodarstvima i ispijanje svježeg mlijeka’, kaže dr. Benjamin Marsland sa Sveučilišta Lausanne u Švicarskoj. Njegovo istraživanje o prehrani bogatoj biljnim vlaknima pokazalo je da ona smanjuje upalu u plućima i može olakšati simptome astme.

‘Zajednički faktor u svim studijama do sada bila je mikrobiota, odnosno osiguravanje da bebe imaju prave bakterije u pravo vrijeme, i upravo ona može biti korak naprijed u prevenciji astme i alergija’.