Kao spužve, kemikalije iz zraka apsorbiramo u tijelo kroz kožu

Teško je svakodnevno izbjegavati prostore, gradove i predjele, snažno zagađene kemikalijama ispunjenim zrakom posebno ako u njima živimo. Kada zagađenje postane veoma jako, posebno u Kini, ljudima se savjetuje da ostanu zatvoreni u kući, a zagađenje je razlog zašto njezini stanovnici nose kirurške maske na licu.

Nova studija otkriva da naša koža može upiti količinu otrova, ftalata, jednaku količini otrova koju udišemo.

‘Velike smo spužve za ove kemikalije’, rekao je autor istraživanja John Kissel sa Sveučilišta Washington, piše Science Alert.

Ftalati su esteri ftalatne kiseline i alifatskih alkohola. To su hlapljive tekućine koje se dodaju plastici polimera za povećanje njihove mobilnosti. Također su poznati kao plastifikatori ili omekšivači plastike. To znači da se nalaze u gotovo svemu što nas okružuje. Ftalati se nalaze u kozmetici, parfemima i sredstvima za čišćenje kuće.

Izvedeni iz ulja, oko dva milijuna tona ftalata proizvede se godišnje u cijelom svijetu, a više od 20 tipova ftalata su u općoj uporabi.

Posljednjih 50 godina, ftalati su postali najčešće korišteni ‘plastifikatori’ u svijetu , no raste zabrinutost oko toga što ftalati čine organizmu nakon duljeg izlaganja.

Istraživanja su pokazala da ftalati mogu završiti u krvotoku, majčinom mlijeku i urinu te su klasificirani kao ‘endokrini ometači’ zbog načina na koji utječu na naš imuni sustav, sustav estrogena i androgena.

Ftalati povezani s astmom i alergijom?

Preliminarna istraživanja povezuju neke ftalate s incidencijom astme, a studija iz 2008. sugerira da pare zagrijanog PVC-a mogu doprinijeti u razvoju astme kod odraslih, dok izloženost ftalatima u kući stavlja djecu u veći rizik od astme i alergija. Također postoje indikacije da izloženost ftalatima može voditi većem riziku raka dojke, no istraživanje još nije definitivno.

Kissel i njegovi kolege željeli su istražiti učinak ‘kožnog unosa’, odnosno apsorpcije ftalata kroz kožu. U studiji su sudjelovala šest zdrava muškarca koje su istraživači izložili zraku s povišenim koncentracijama dvije vrste ftalata: dietil ftalat (DEP) i di ftalat (DnBP). Prvi se koristi kao otapalo u proizvodima za osobnu njegu, kao što su kreme, a drugi ftalat koristi se kao plastifikator u proizvodima kao što je lak za nokte.

Šest volontera kemikalijama je bilo izloženo šest sati u posebnoj komori, prvo sa specijaliziranom kapuljačom za disanje koja je onemogućavala ulazak ftalata, a potom bez kapuljača idući tjedan.

Od odjeće su samo smjeli nositi kratke hlačice. Sudionici su podvrgnuti restriktivnoj prehrani te im je ograničena upotreba proizvoda za njegu 12 sati prije ulaska u prostoriju do sakupljanja urina 66 sati kasnije.

Rezultati

Koncentracije metabolita bile su niže kada su sudionici bili izloženi zraku komore noseći kapuljaču, no razine su još uvijek znatno više od razina izmjerenih prije nego su sudionici ušli u komoru, što ukazuje na značajan unos DEP i DnBP dok su sudionici nosili kapuljaču’, istraživači su izvijestili u časopisu Environmental Health Perspective.

Znanstveni tim je otkrio da je dermalan unos DEP-a bio oko 10 % viši nego njegov unos inhalacijom, a dermalan unos DnBP-a je bio 82% od inhalacijskog unosa. Što je sudionik bio stariji viši je dermalni unos kako DEP-a tako i DnBP-a kroz zrak. Unatoč uzorku od šest muškaraca učinak godina bio je veoma, i iznenađujuće snažan.

‘Unos DEP-a kod 66-ogodišnjaka je pet puta veći nego kod 27-ogodišnjaka, dok je unos DnBP-a sedam puta veći’, izvještavaju.

Tek treba testirati kakav bi unos ftalata bio da su sudionici nosili nešto više od samo kratkih hlačica.
Iako je uzorak malen rezultati opravdavaju neka praćenja iste istrage.

Koža je najveći organ ljudskog tijela i ako nas ne može zaštititi od često korištenih kemikalija imamo problem, piše Science Alert.

Ranija istraživanja pokazala su da poluhlapljive kemikalije poput ftalata kroz kožu relativno sporo prolaze, no i dalje mogu nagomilati štetu tijekom nekoliko godina.

‘Ako je izloženo cijelo tijelo, tada i niske stope izlaganju mogu donijeti nešto što ispada i ne tako trivijalna količina tih kemikalija’, rekao je Kissel .