Samci jedu nezdraviju, brzu hranu, siromašnu voćem i povrćem

Kada živite sami, možete ne spuštati dasku na toaletu, gledati što želite na TV-u… živjeti kao samac ima mnoge prednosti, no iako se one čine neograničenima, zdrava prehrana nije među njima.

Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Nutrition Reviews, ljudi koji žive sami imaju veću vjerojatnost da pate od loše prehrane zbog toga što uglavnom jedu manje voća i povrća, a više gotovih obroka, piše Medical Daily.

‘Naši su rezultati otkrili da ljudi koji žive sami imaju manji unos raznovrsnosne prehrane i manje konzumiraju glavne skupine namirnica poput voća i povrća i riba’, rekla je dr. Katherine Hanna, s Queensland University of Technology School – Exercise i Nutrition Sciences u izvješću za javnost.

Ranija istraživanja otkrila su da ljudi koji žive sami imaju implikacije prema prehrambenim i zdravstvenim ishodima. U studiji objavljenoj 2013. znanstvenici su promatrali povezanost između smrtnosti (ukupni rizik od smrti) i par uvjeta, uključujući socijalnu izolaciju (nedostatak kontakta s drugima) i samoću (odražen u odgovorima pacijenata u anketi) kod starijih ljudi.

Otkrića otkrivaju da ograničeni kontakti povećavaju ukupni rizik osobe od smrti tijekom vremena jer je manje vjerojatno da će dobiti pomoć kada su bolesni i manje je vjerojatno da će biti ohrabreni da posjete liječnika kada se pojavi zdravstveni problem.

U nastojanju da se istraži može li samački život uzrokovati i lošije zdravstvene navike, Hanna i dr. Peter Collins upotrijebili su osam elektronskih baza podataka za pretraživanje pojmova koji se odnose na samački život: prehrana, hrana i socioekonomski faktori.

41 prethodna studija analizirala je ima li razlika u prehrambenim navikama samaca i onih koji s nekim žive. Otkrića otkrivaju da, u usporedbi s onima koji ne žive sami, samci imaju lošu prehranu, posebno muškarci.

Ovo se objašnjava neadekvatnim vještinama u kuhinji, neimanjem partnera za odlazak po ‘špeceraj’, povećanim troškovima hrane, nedostatkom motivacije za kuhanjem; redom sve situacije koje samce upuštaju prema ‘jednostavnim i gotovim jelima kojima nedostaje hranjivih tvari’.

Ostali čimbenici koji utječu na prehrambene navike samaca, uključuju dob, socioekonomske čimbenike i emocije koje proizlaze iz toga su jesu li razvedeni ili udovci. To sugerira da samački život može negativno utjecati na neke aspekte unosa hrane i mogu doprinijeti na odnos između samačkog života i lošeg zdravstvenog ishoda. Znanstvenici jamče daljnja istraživanja kako bi se ova otkrića pojasnila.

Ova studija daje podršku tvrdnji da je usamljenost, primjerice, značajan prediktor lošoj prehrani – čak i kod starijih osoba.

U studiji iz 2011. istraživači su analizirali razlike u uhranjenosti starijih samaca od onih koji žive u obiteljskom okruženju. Samci su bili u povećanom riziku od pothranjenosti, imali su reduciran broj dnevnih obroka, značajno niži dnevni unos proteina, voća i povrća u prehrani, u odnosu na one koji su živjeli u obiteljskom okruženju.

Što možete činiti kako bi se motivirali da jedete zdravije?

Dr. Hanna sugerira nekoliko strategija koje uključuju: ‘programe koji se fokusiraju na vještine kuhanja za samce s različitim opsegom budžeta, poboljšana dostupnost pristupačne zdrave hrane i razvijanje društveno prihvatljive mogućnosti za jelo u komunalnim postavkama.