Flaster mijenja boju čim detektira bakterijsku infekciju rane

Medicinski flasteri i zavoji koji mijenjaju boju čim ‘detektiraju’ početak razvoja infekcije na opeklini, rani ili ozljedi, uskoro bi mogli smanjiti nepotrebno uzimanje antibiotika, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta u Bathu.

‘Jastučić flastera premazan je fluorescentnom bojom od nanokapsula, koja potiče toksine u sekretu koji se izlučuju, uzrokujući infekciju rane ili površine zahvaćene opeklinom’, objasnio je dr. Toby Jenkins, voditelj projekta i profesor biofizičke kemije sa Sveučilišta u Bathu, dodajući da bi prototip novog flastera mogao spasiti brojne ljudske živote, uštedjeti novce i pomoći u rješavanju globalnog problema rezistentnosti antibiotika na tvrdokorne bakterije, prenosi Medical News Today.
Kazao je i da prototip flastera, nakon što detektira bakteriju, boju promijeni u roku od samo četiri sata.
Nova vrsta flastera liječnicima bi mogla omogućiti da na vrijeme otkriju potencijalnu bakterijsku infekciju i započnu s njezinim liječenjem što je prije moguće, osobito kod djece s opeklinama jer su ona osobito osjetljiva na razvoj bakterijskih infekcija zbog još nerazvijenog imunosnog sustava.
‘Djeca su posebno izložena nastanku težih infekcija. Da bismo sa sigurnošću dijagnosticirali inficiranu opeklinu mora proći oko 48 sati. Čak i blaža infekcija može produljiti boravak djeteta u bolnici, a u iznimno teškim slučajevima ishod može biti fatalan. Dakle, s obzirom na to da vrijeme odgađa dijagnosticiranje infekcije, a mi želimo spriječiti razvoj bakterije što prije, često preventivno propisujemo antibiotike. To, naravno, nije uvijek potrebno jer rezultira otpornošću određenih bakterija na antibiotike, što je sve veći problem na globalnoj razini’, kaže dr. Amber Young koja radi na kliničkim istraživanjima o ranijem otkrivanju infekcija u nastanku.
Jastučić flastera premazan je fluorescentnom bojom od nanokapsula, koja potiče toksine u sekretu koji se izlučuju, uzrokujući infekciju rane ili površine zahvaćene opeklinom ili ozljedom. Nanokapsule oponašaju stanice kože i otvaraju se kada se na opeklini ili rani počnu razvijati bakterije. To nije slučaj s bezopasnih bakterijama koje žive na zdravoj koži, objasnili su znanstvenici.
Članovi liječničkog tima dr. Tobyja Jenkinsa od Vijeća za medicinska istraživanja dobili su milijun funta kako bi testirali na koji način prototip flastera reagira na uzorke uzete s rana osoba sa zadobivenim opeklinama.
U suradnji s Centrom za istraživanje opeklina i Sveučilištem u Brightonu, znanstvenici sa Sveučilišta u Bathu postavili su temelje za uspješno liječenje ovakvih slučajeva.