Usamljenost uzrokuje biološke promjene; bolest i preranu smrt

Usamljenost nije samo emocionalno stanje uma, ona zapravo trigerira genetske promjene koje uzrokuju bolest i preranu smrt, objavljeno je prvi puta u nekoj studiji.

Prethodne studije otkrile su da je socijalna izolacija golem zdravstveni problem koji može povećati rizik od prerane smrti za 14%. No do sada, znanstvenici nisu bili sigurni što pokreće ovaj fenomen, piše Telegraph. Istraživanje sa Sveučilišta Chicago i Sveučilišta Californija otkrivaju da usamljenost trigerira fizički odgovor u tijelu koji ljude čini bolesnima.

Čini se da usamljenost okida ‘fight or flight’ (‘borba ili bijeg’: fiziološka reakcija koja se događa kao odgovor na percipirani štetni događaj, napad ili prijetnju opstanku) stresne signale koji utječu na proizvodnju bijelih krvnih stanica. Ovaj proces također povećava aktivnost u genima koji proizvode upale u tijelu dok snižava aktivnost u genima koja se bori protiv bolesti, promovirajući tako visoke razine upala u tijelu.

U osnovi, usamljeni ljudi imaju manje učinkovit imunološki odgovor i više upala od neusamljenih ljudi. Oni se osjećaju socijalno ugroženima što ima golem utjecaj na njihovo zdravlje.

‘Percipirana socijalna izolacija je faktor rizika za kronične bolesti i svih uzroka smrtnosti, ali molekularni mehanizmi ostaju kao razumljivo bolesni’, rekao je John Capitanio, s kalifornijskog National Primate Research Centre na Sveučilištu Kalifornija.

‘Kod ljudi, usamljenost uključuje implicitnu super budnost za društvene prijetnje’. Studija je ispitivala usamljenost kod ljudi i rezus majmuna, vrlo društvene vrste primata.

Zašto smo usamljeni? Pa i onda kada smo okruženi ljudima koje volimo.

Istraživači su otkrili da usamljenost predviđa koliko će biti aktivan CTRA gen, čak i godinu dana poslije i obrnuto. Ljudi koji su imali visoku aktivnost gena još uvijek su bili usamljeni nakon 12 mjeseci. Također su pokazali višu razinu neurotransmitera ‘borba ili bijeg’, norepinefrina (noradrenalina).

Prethodna su istraživanja pokazala da norepinefrin može stimulirati matične krvne stanice u koštanoj srži da bi proizvele više određenih vrsta imunoloških stanica (monocita) koji povećavaju upalu u tijelu. No i usamljeni ljudi i majmuni pokazuju visoke razine monocita u svojoj krvi. U dodatnom istraživanju, majmuni su iznova bili izloženi srednje stresnim društvenim uvjetima poput nepoznatog majmuna u kavezu te su pokazali povećane razine monocita.

Konačno, istraživači su odredili da promjena gena CTRA povezanog s monocitima ima stvarne posljedice za zdravlje.
‘Signali opasnosti’ aktivirani u mozgu kod usamljenosti u konačnici utječu na imunološki sustav, zaključak je istraživača.
Istraživanje je objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences.