Morfij, kod bolova u leđima, povezan s brzim promjenama u mozgu

Pacijenti koji uzimaju tablete morfija za bol mogu doživjeti promjene u sivoj tvari mozga u samo mjesec dana, ukazuju rezultati male studije.

U eksperimentu koji je trajao 30 dana, istraživači su pacijentima davali dnevne doze morfija. Grupa od 11 sudionika primala je tablete morfija, dok je 10 sudionika primalo tablete placeba. Potom su napravljene magnetske rezonance da se vidi kako je tretman utjecao na mozak, piše Reuters.

Grupi pacijenata koja je primala morfij pao je volumen sive tvari u mozgu od oko 3% u područjima mozga za koje se pretpostavlja da reguliraju emocije, želje i odgovaraju na bol, a volumen je narastao u područjima za koje se pretpostavlja da su odgovorna za učenje, pamćenje i izvršnu funkciju. Nikakva promjena nije se dogodila kod ispitanika koji su primali placebo.

‘Budući da smo svjedoci da opioidi brzo mijenjaju mozak, naša poruka pacijentima i liječnicima je da bi opioidi trebali biti rezervirani za slučajeve kada su sve druge mogućnosti liječenja neuspjele’, rekla je glavna autorica studije dr. Joanne Lin, istraživač na Sveučilištu Alabama u Birminghamu.

Dok je više studija potrebno kako bi se razumjelo kako opioidi mogu mijenjati mozak i jesu li te promjene u sivoj tvari štetne, potreban je oprez jer lijekovi mogu izazivati ovisnost i dovesti do zloupotrebe i smrti predoziranjem’, rekla je Lin.

‘Znamo da neki ljudi postaju ovisni, no ne znamo zbog čega – ili kako da to zaustavimo’, rekla je Lin.
‘Pregledom promjena u mozgu, mogli bismo biti u stanju identificirati mete kako bismo prevenirali štetne događaje opioida’.

Dok su istraživanja na životinjama povezala dugoročnu upotrebu opioida s promjenom u mozgu, trenutna studija nudi svjež uvid u to kako čak i kratkotrajna upotreba lijekova može promijeniti ljudski mozak, zabilježili su Lin i kolege u časopisu Pain Medicine.

Pacijenti u trenutnoj studiji patili su od kronične boli u leđima u prosjeku osam godina, i nitko od njih nema povijest zloupotrebe droga ili upotrebe opioida.

Pacijenti su iskusili slične stope smanjenja boli bez obzira jesu li primili morfij ili placebo jer je svima bilo dopušteno uzimati bezreceptne lijekove tijekom perioda studije. U grupi koja je primala morfij, volumen sive tvari smanjio se u nekoliko područja mozga odgovornih za obradu nagrađivanja, poput gyrus rectus, koji regulira učenje i pamćenje, kao i insuli, području uključenom u žudnju.

Sakupljanje u lijevom dorzalnom stražnjem cingularnom korteksu, uključenom u obradu boli, značajno je bio povezan sa konzumacijom morfija, i veće doze opioida su povezane s većom promjenom volumena u ovom dijelu mozga.

Značajan gubitak volumena dogodio se i u amigdali, centralnom području za emocionalne odgovore poput straha, ljutnje, ugode i boli, kao što je uključeno i u kontrolu impulsa, ovisnost i toleranciju.

Kod korisnika morfija, volumen sive tvari povećao se u regijama lociranim izvan područja mreže za nagrađivanje, poput cingulatnog korteksa, koji je uključen u mnoge funkcije uključujući odgovore na bol i učenje.

Nedostaci studije

Osim malog uzorka studije, još jedno ograničenje odnosi se na to da je dob i spol drukčije podijeljena među grupama, napominju autori. Također autori nisu upitali pacijente na placebo tabletama misle li da uzimaju morfij, stoga ne mogu znati jesu li uvjerenja sudionika utjecala na promjenu volumena mozga.

Dok liječnici još moraju izvagati potencijalno negativne posljedice upotrebe opioida prije nego propišu te lijekove, rezultati studije sami po sebi ne pružaju dovoljno dokaza da sugeriraju da bi liječnici trebali promijeniti način kako liječe bol, rekla je Laura Stone, istraživačica sa Sveučilišta McGill u Montrealu koja nije bila uključena u istraživanje.

Često, kombinacija fizikalne terapije i lijekova možda su najbolji za bolove u leđima, rekla je Stone. Vježbanje, joga i meditacija kao i zdrava prehrana mogu olakšati neugodu i potencijalno adresirati probleme koji mogu pratiti bol u leđima, a to su depresija i tjeskoba.

‘Morfij i drugi slični opioidi osiguravaju izvrno olakšanje od bola kod mnogih ljudi, posebno na kratke staze, i mogu rezultirati stvarnim poboljšanjem u kvaliteti života, kaže Stone.
‘Briga oko negativnih posljedica dugoročne upotrebe u odnosu na potencijalne terapeutske benefite mora se uravnotežiti za svakog ponaosob’.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.