Ročniku iz Splita država mora isplatiti 31.000 odštete zbog pareze facialis

Država će ročniku Josipu B. iz Splita morati isplatiti 31.000 kuna jer je kao ročni vojnik prije 17 godina tijekom straže na Brijunima obolio od pareze facialnog živca.

Osim naknade štete, država će Josipu platiti i još gotovo 40. 000 kuna troškova postupka. Prema nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Splitu, od tih 31. 000 kuna, 6.000 odnosi se na duševne boli zbog smanjenja kvalitete života, 7.000 zbog naruženosti i 18.000 zbog pretrpljenog straha, piše Slobodna Dalmacija.

‘Dok sam kao ročnik stražario jedne hladne noći u kojoj je puhao snažan vjetar osjetio sam utrnuće lica, a ujutro sam u ogledalu primijetio svoj iskrivljeni izraz. Ostali su mi se ročnici rugali i svi olako smatrali da će proći. Sutradan su bili zabrinuti te sam o ovome obavijestio nadređenoga koji mi je rekao kako moram posjetiti liječnika, što sam i učinio čim sam dobio dopuštenje’.

‘Liječnica koja me pregledala poslala me u Pulu u bolnicu gdje sam bio desetak dana, nakon čega sam otišao kući na rehabilitaciju’, rekao je pred sudom oštećeni bivši ročnik, pojašnjavajući da su ročnici obavljali stražarsku dužnost tako da su 4 sata stražarili, a 8 bili slobodni.

Liječnica postrojbe dr. Ružica Pavić Kevrić na suđenju je rekla da je slučaj pareze Josipa B. jedini u njenoj praksi. Prema njezinom mišljenju ročnik se ponašao neodgovorno prema svom zdravlju jer se zbog problema javio tek 6 dana nakon pojave simptoma, a kada ga je upitala gdje je bio do sada, odgovorio joj je da je za vikend bio kod kuće.

‘Jasno je da je tužitelj stražarsku dužnost obavljao na otočju u šumi dok su vladali izrazito loši vremenski uvjeti, a što potvrđuje i izvješće DHMZ-a. Iako sud drži da je tužitelj imao odgovarajuću opremu, činjenica je da je obolio u području lica za koje i nije predviđena zaštita i oprema. Bez obzira što ovakva bolest nije uobičajena, prema životnom iskustvu bilo je moguće pretpostaviti da bi obavljanje stražarske službe po lošem vremenu moglo utjecati na zdravlje ročnika. Također je utvrđeno da se tužitelj prilikom obavljanja dužnosti morao kontinuirano kretati neovisno o vremenskim uvjetima, a da se jedino u slučaju nevremena smio skloniti u stražarsku kućicu koja mu i nije mogla pružiti odgovarajući zaklon jer nije zatvorena sa svih strana’, napisala je u presudi sutkinja.

DORH se protivio

Odvjetništvo, koje je zastupalo državu, protivilo se tužbi navodeći, među ostalim, da cjelokupna šteta koju trpi ‘proizlazi isključivo iz krivnje tužitelja te da je u izvješću liječnika, sastavljenog prilikom sistematskog pregleda na završnom dijelu obuke utvrđen uredan zdravstveni status tužitelja, a da se tužitelj javio na pregled 11. studenoga 1999. godine te se žalio na tegobe. Tvrdili su i da se nije ranije obratio nikome od svojih nadređenih niti je ikoga upoznao s predmetnim tegobama.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.