Može li loša prehrana majki biti loša i za bebu koju doji?

Može li loša prehrana majki biti loša i za bebu koju doji?

Lako zaboravljamo da nismo samo ljudi, već i sisavci. Što znači da žene, poput drugih sisavaca, imaju sposobnost hraniti svoju bebu s mlijekom iz prsa, koje proizvodi njihovo tijelo.

To je fantastičan sustav, gdje majčino mlijeko – ne samo da osigurava hranu koju beba treba, nego i sastojke koji štite dijete od infekcije i pomažu imunološkom sustavu beba, piše Science Nordic.

No, kako moderna prehrana, zaokružena junk hranom i zamrznutim pizzama, utječe na nutritivni sadržaj majčinog mlijeka?

Kupite li obrok u fast foodu, s dvostrukim cheesburgerom i prženim pomfrijem, znači li to da beba dobiva ekvivalent iste nezdrave kombinacije?

Isto, mada ne puno

Stručnjakinje, Anne Bærug, nutricionistica i ravnateljica Norwegian National Advisory Unit on Breastfeeding i Erling Tjora, pedijatrica na Haukeland University Hospital u Bergenu, istražili su ovo pitanje.

‘Nutricionistički sadržaj majčinog mlijeka reflektira njezin nutritivni status’, rekla je Tjora.

‘Nutritivni sadržaj mlijeka iz prsa prilagođen je za bebine potrebe i razlikuje se relativno malo, čak i kada je majčina prehrana relativno niska hranjivim tvarima’, rekla je Bærug.

Masne kiseline u majčinom mlijeku vjerojatno su nutrijenti koji su najviše pogođeni prehranom majke. Primjerice, Norwegian Directorate of Health kaže da majčino mlijeko može biti nisko u omega -3 masnim kiselinama. Iz tog razloga, preporučuju da dojilje jedu masnu ribu, uzimaju riblje ulje, kao dodatak prehrani, ili jedu hranu sa sojinim ili uljem repice i orasima.

Institucija za zdravlje također savjetuju dojiljama da jedu voće i povrće kako bi namaknule dovoljno visoku razinu vitamina C u svom mlijeku.

Norveška stranica matportalen.no, zajednički napor norveških znanstvenika i prehrambene industrije, predlaže ženama da se udalje od velikih količina kofeina, alkohola i duhana – jer neki aktivni sastojci u ovim tvarima prenose se u majčino mlijeko.
Slatkiši i masna hrana, poput čokolade i pomfrija, ne preporučuju se u velikim količinama jer je riječ o ‘praznim kalorijama’ ili hrani s niskim udjelom nutrijenata za iznos kalorija koje ta hrana predstavlja.

Unatoč tome, Tjora i Bærug kažu da ne treba hodati uokolo s grižnjom savjesti ukoliko majka koja doji odluči svratiti u restoran i najesti se masne hrane s vremena na vrijeme.

‘Jede li majka nezdravu hranu povremeno, teško da će to utjecati na majčino mlijeko’, kaže Bærug.

‘Najbolji savjet koji možemo dati je da majka jede zdravu, normalnu hranu. Tada, i ako želite svratiti u McDonald’s, s vremena na vrijeme, nije neki problem’, rekla je Tjora.

No, dnevni unos junk hrane nije dobar ni za koga, najmanje za majke koje trebaju dodatne kalorije i hranjive tvari kako bi nahranile svoje bebe.

Krafne, čips i slatkiši

Nije lako, niti etično provoditi istraživanja o tome kako se razlikuje mlijeko majke koja jede junk food u odnosu na mlijeko majke koja jede puno ribe i povrća. No, ovu vrstu istraživanja možete provesti na štakorima.

Science Daily, primjerice, opisao je eksperiment u kojem su majke štakori, tijekom trudnoće i dojenja jele samo krafne, čips i slatkiše. Njihovi su potomci kasnije u životu i preferirali i jeli hranu, koju su tijekom trudnoće i dojenja jele i njihove majke.

No, znanstvenici su također proveli neke testove na ljudima. Primjerice, jedna američka studija pokazala je da je količina trans masti u majčinom mlijeku u Sjevernoj Americi mnogo viša nego u Europi. U nekim slučajevima, majčino mlijeko imalo je čak 18 % više trans masti.

Vitamin B12

Nije samo unos junk fooda taj koji može biti problem za dojilje – vegani, koji ne jedu proizvode dobivene od životinja, mogu imati niže razine vitamina B12, koji dolazi od životinjske hrane.

Bærug i Tjara upoznate su s nekoliko slučajeva gdje je veganska prehrana vjerojatno utjecala na majčino mlijeko.

Neka istraživanja pokazuju moguću vezu između nedostatka vitamina B12 i odgađanja u razvoju mozga djeteta i živčanog sustava. U Norveškoj, studija je pokazala i da dvije trećine norveških beba do četiri mjeseca starosti ne dobiva dovoljno vitamina B12.

U ovom slučaju, stručnjaci vjeruju da je nedostatak vitamina uzrokovan smanjenom količinom B12 u majčinom mlijeku i zbog toga preporučaju da majke ograniče period dojenja na samo četiri mjeseca, iako preporuke Norwegian Directorate of Health nastavljaju s pravcem da majke svoje bebe doje šest mjeseci.

Jesti razumno i brinuti se o sebi

Donja crta, kaže Bærug, je da je najbolja stvar koju majka može učiniti za svoje dijete to da brine o sebi.

‘To se radi u kriznim situacijama, uvijek vrijedi pravilo: nahranite majku, spasite dijete’.

No, ne pretvarajte hranu u stres. Ukoliko majka jede normalno, zdravu hranu, tada će sve biti dobro i sa djetetom’.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.