Broj dijabetičara u posljednjih 30 godina četiri puta veći

Broj ljudi koji živi s dijabetesom gotovo se učetverostručio od 1980. na 422 milijuna odraslih, od kojih najveći broj živi u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.

Faktori koji vode u ovaj dramatičan rast uključuju pretilost i prekomjernu tjelesnu težinu, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija, dan uoči Svjetskog dana zdravlja.

WHO obilježava godišnji, Svjetski dan zdravlja 7. travnja, čime slavi osnivanje organizacije 1948. godine, naglašavajući pozive na akciju o bolesti dijabetes. U svom prvom ‘Globalnom izvješću o dijabetesu’, WHO naglašava potrebu za koracima u prevenciji i tretmanu bolesti.

Okoliš koji potiče na zdravlje – smanjuje faktore rizika dijabetesa

Potrebne mjere uključuju širenje okoliša koji potiče na zdravlje, kako bi se smanjili rizični faktori za dijabetes, poput fizičke neaktivnosti i nezdrave prehrane, kao i jačanje nacionalnih kapaciteta kako bi se pomoglo ljudima s dijabetesom da dobiju potrebni tretman i skrb za upravljanjem svojim stanjem.

‘Ako napravimo bilo kakav napredak u zaustavljanju porasta dijabetesa, moramo razmisliti o našim dnevnim životima: Jesti zdravo, biti fizički aktivni i izbjegavati prekomjerno debljanje’, rekla je generalna direktorica WHO-a dr. Margaret Chan.

‘Čak i u najsiromašnijim postavkama, vlade moraju osigurati da su ljudi u stanju napravit zdrave izbore i da su zdravstveni sustavi u stanju dijagnosticirati i liječiti ljude s dijabetesom’.

Karakterizacija dijabetesa

Dijabetes je kronična, progresivna, nezarazna bolest karakterizirana povišenom razinom glukoze u krvi (šećera u krvi). To se događa kada gušterača ne proizvodi dovoljno hormona inzulina, koji regulira šećer u krvi, ili kada tijelo nije u stanju učinkovito upotrijebiti inzulin koji proizvodi.

Ključna otkrića ‘Globalnog izvješća o dijabetesu’ WHO-a

  • Broj ljudi, koji žive s dijabetesom i njegova prevalencija raste u svim dijelovima svijeta. U 2014., 422 milijuna ljudi (ili 8.5 % populacije) imalo je dijabetes, u usporedbi sa 108 milijuna (4.7 %) u 1980.
  • Epidemija dijabetesa ima velike zdravstvene i društveno-ekonomske učinke, naročito u zemljama u razvoju.
  • U 2014., više od 1 na 3 odraslih iznad 18 godina bilo je s prekomjernom tjelesnom težinom i više od 1 na 10 ljudi bilo je pretilo.
  • Komplikacije dijabetesa mogu dovesti do srčanog udara, moždanog udara, sljepoće, zatajenja bubrega i amputacije donjih udova. Primjerice, stope amputacije donjih udova su 10 do 20 puta više za ljude s dijabetesom.
  • Dijabetes je uzrokovao 1.5 milijuna smrti u 2012. Više-no-optimalna razina glukoze u krvi prouzročila je dodatnih 2.2 milijuna smrti povećanjem rizika od kardiovaskularnih i drugih bolesti.
  • Mnoge od ovih smrti (43 %) događaju se prerano, prije dobi od 70 godina, i uveliko su preventabilne kroz usvajanje politike koja će stvoriti podršku okruženja za zdrav način života i bolju detekciju i liječenje bolesti.
  • Dobro upravljanje uključuje upotrebu malog skupa generičkih lijekova, intervencije za promicanje zdravog načina života, edukaciju pacijenta kako bi si olakšao brigu o sebi samom, i redovit probir za rano otkrivanje i liječenje komplikacija.

Tri su glavna oblika dijabetesa:

  • Tip 1
  • Tip 2
  • Gestacijski dijabetes

Tip 1 dijabetes je nepoznat i ljudi koji s njim žive trebaju dnevnu administraciju inzulina za preživljavanje.
Tip 2 zahvaća većinu ljudi koji žive s dijabetesom globalno i ponajviše je rezultat prekomjerne tjelesne težine i fizičke neaktivnosti. Dijabetes tip 2 nekada je bio pristuan samo kod odraslih, no posljednjih desetljeća povećano raste među djecom i mladim odraslim ljudima.

Gestacijski dijabetes je privremeno stanje koje se događa u trudnoći i nosi dugotrajni rizik od dijabetesa tipa 2. Gestacijski dijabetes je prisutan kada su vrijednosti glukoze u krvi iznad normale, ali još uvijek ispod one dijagnostičkog dijabetesa.

Globalne obveze smanjenja dijabetesa

‘Mnogi slučajevi dijabetesa mogu se spriječiti, a postoje mjere za otkrivanje i upravljanje stanjem, što poboljšava izglede čovjeka s dijabetesom da živi dulje i da živi zdrav život’, rekao je dr. Oleg Chestnov, pomoćnik glavnog direktora WHO-a za nezarazne bolesti i mentalno zdravlje.

‘No promjena uvelike ovisi o vladinim naporima da čine više, uključujući implementaciju globalnih obveza za rješavanje dijabetesa i drugih nezaraznih bolesti’.

‘Oko 100 godina nakon što je otkriven hormon inzulin, ‘Globalno izvješće o dijabetesu’ pokazuje da su esencijalni lijekovi i tehnologije protiv dijabetesa, uključujući inzulin, a potrebni za liječenje, generalno dostupni u samo jednoj od tri najsiromašnije zemlje svijeta’, rekao je dr. Etienne Krug, direktor odjela WHO-a za upravljanje nezaraznim bolestima, invalidnosti, nasilja i prevenciji ozlijeda.
‘Pristup inzulinu je pitanje života ili smrti za mnoge ljude s dijabetesom. Poboljšavanje pristupa inzulinu i lijekovima za nezarazne bolesti generalno, trebao bi biti prioritet.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.