Kako tumačiti testove intolerancije na hranu?

Intolerancija na hranu - kako tumačiti testove?

Važno je znati da intolerancija na hranu nije alergija na hranu!

Što je alergija na hranu?

Alergija na hranu je reakcija organizma kada imunosni sustav pojedinca reagira burno i često vrlo štetno na organizam. Ukoliko osoba pojede, dotakne ili udahne određenu hranu, moguće je da ima alergijsku reakciju. Većina alergijskih reakcija se javlja u roku od 5 minuta do jednog sata od izlaganja namirnici kroz hranu, piće, dodir ili udah.

Najčešće alergije na hranu uključuju mlijeko i mliječne proizvode (svježe mlijeko, namazi, sirevi, maslac, sladoled i slično), jaja, pšenicu, soju, kikiriki, orašaste plodove (poput lješnjaka, badema, oraha i sličnog), ribe, školjkaša i drugih plodova mora, celera i gorušice.

Ljudi mogu biti alergični na više od jedne namirnice, no ponekad je vrlo teško znati je li osoba alergična na hranu ili ne jer se osobe nakon konzumacije hrane mogu osjećati loše zbog mnoštva razloga. Primjerice, osobe mogu imati žgaravicu nakon što pojedu začinjenu hranu, povratiti nakon što se otruju hranom ili dobiti proljev, no to ne mora značiti da su alergični na pojedinu namirnicu.

Intenzitet alergijske reakcije na hranu može biti različit. Osoba jednom može imati slabu, a drugi puta iznimno burnu reakciju na hranu.

Blagi simptomi alergija na hranu uključuju:

  • osip – uzdignuti crveni flekovi na koži koji često vrlo jako svrbe
  • crvenilo i otečenost kože
  • svrbež, suzne i natečene oči
  • curenje nosa ili kihanje

Teži simptomi alergija na hranu se nazivaju anafilaksom, a uključuju:

  • natečenost grla ili jako kašljanje
  • otežano disanje
  • povraćanje i proljev
  • opću slabost, vrtoglavicu i nesvjesticu
  • smrt

Kako se utvrđuje alergija na hranu?

Sumnja na alergiju na hranu se potvrđuje alergološkim testiranjem i to krvnim testom kojim se potvrđuje reakcija imunoglobulina E na alergene i kožnim testiranjem na alergene. Ukoliko osoba sumnja na alergiju na hranu treba se obratiti liječniku.

Što je intolerancija ili preosjetljivost na hranu?

Intolerancija na hranu, odnosno preosjetljivost na pojedine namirnice nije alergijska reakcija na hranu. Preosjetljivost na hranu su reakcije organizma na pojedine namirnice ili skupine namirnica koje se mogu očitovati sljedećim najčešćim simptomima najčešće nakon što se hrana pojede:

  • nadutost, vjetrovi i napuhnutost
  • zatvor (konstipacija)
  • kašasta, proljevasta ili tekuća stolica
  • umor i iscrpljenost
  • grčevi u probavnom traktu i abdominalni bolovi

Pojave sindroma iritabilnog kolona, glavobolja, migrena, artiritisa, ekcema, kroničnih promjena na koži se također ponekad povezuju se reakcijom organizma na hranu. Međutim, ne može se sa sigurnošću reći da iritabilni kolon, migrene ili ekcemi nastaju upravo kao reakcija na hranu iako je to ponekad moguće.

Simptomi preosjetljivosti na hranu se uglavnom ne pojavljuju niti brzo niti burno kao kod alergija na hranu već se mogu javiti i do nekoliko sati nakon unosa pojedinih namirnica u organizam.

Intolerancija na hranu – kakvi testovi postoje?

Najpopularniji testovi intolerancije na hranu su krvne pretrage u kojima se provjerava reakcija imunoglobulina G (IgG) u odnosu na pojedine namirnice. Imunoglobulini G kod kojih se provodi testiranje na intoleranciju na hranu nisu imunoglobulini E (IgE) koji sudjeluju u burnoj alergijskoj reakciji na hranu. [highlight color=”red”]Pozitivni krvni IgG testovi na pojedine namirnice ne potvrđuju preosjetljivost na hranu.[/highlight]

Pozitivni IgG testovi na pojedine namirnice samo pokazuju da je imunološki sustav reagirao na postojanje stranih proteina iz hrane, a to je normalna imunološka organizacija organizma. Gotovo sve najutjecajnije alergološke institucije, poput Američke akademije za alergije, astmu i imunologiju odbacile su IgG/IgG4 testove kao potvrdne testove na alergiju na hranu.

Međutim, istraživanja  kazuju da je moguće da intenzitet IgG reakcije na namirnice uputi na osjetljivost organizma na tu namirnicu. Pri tom valja upamtiti da ukoliko osoba uzima velike količine pojedine namirnice, utoliko je moguće da IgG testovi pokažu snažnu reakciju na tu namirnicu iako ona može biti neškodljiva. IgG test samo pokazuje da postoji imunosni odgovor na proteine iz hrane, a ne nužno da su oni tijelu škodljivi. Čak štoviše, IgG testovi ponekad mogu biti negativni ili vrlo slabo pozitivni na namirnice koje pojedincu štete.

Kako tumačiti testove intolerancije na hranu?

Liječnik ili nutricionist nakon provedenog IgG testa na hranu nikada neće sa sigurnošću utvrditi da je osoba nedvojbeno preosjetljiva, odnosno intolerantna na pojedinu namirnicu – posebno ne da je alergična na tu namirnicu. IgG testovi se uvijek moraju promatrati s kliničkom slikom, odnosno s pojavom simptoma kod unosa pojedinih namirnica u organizam. U slučaju jače IgG reakcije i pojave simptoma (primjerice proljeva ili nadutosti) može se ponekad konstatirati da je osoba preosjetljiva na pojedinu namirnicu. Takvo se mišljenje može donijeti tek nakon provedene eliminacijske dijete u kojoj se eliminiraju veće skupine namirnica i postepeno ponovo uvode u prehranu te prate simptomi na koje se pacijent žali kako bi se ustanovilo na koje konkretno namirnice (ponekad čak i kombinacije namirnica) tijelo reagira pojavom simptoma (proljev, nadutost, glavobolja, grčevi i slično).

Nikada ne bi trebalo izbacivati namirnice iz prehrane ako su IgG testovi pozitivni na pojedinu namirnicu, posebno ne ukoliko se radi o mnogo namirnica koje čine bitan dio prehrane pacijenta.

Zaključno, IgG test intolerancije za hranu sam po sebi ne mora značiti apsolutno ništa ukoliko se ne promatra u odnosu na pojavu simptoma, kliničku sliku, ostale alergološke testove i slično.

Primjerice, pojava proljeva kao jednog od simptoma prosjetljivosti na hranu čak i u slučaju pozitivnog IgG testa ne moraju značiti da je osoba alergična ili preosjetljiva na hranu – može se raditi o poremećaju crijevne mikroflore, može se raditi o upalnoj bolesti crijeva, poremećaja enzimske aktivnosti ili kakvom drugom poremećaju / sindromu ili čak teškoj bolesti poput karcinoma. Uvijek je uputno razgovarati s liječnikom ili nutricionistom u slučaju sumnje na preosjetljivost organizma na pojedine namirnice i pojavu pojedinih simptoma i to prije no što se osoba odluči eliminirati pojedinu namirnicu iz prehrane – posebno ako se radi o namirnici koja čini važan i integralni dio prehrane.

Kakvi još testovi intolerancije postoje?

Na tržištu postoje razni testovi intolerancije. Testovi intolerancije iz vlasi kose, NAET test (Nambrudipadovi eliminacijski testovi), testovi citotoksičnosti i primijenjena kineziologija ne pripadaju znanstveno utemeljenim testovima alergija i intolerancija na hranu. Svjetski priznate alergološke i nutricionisitičke organizacije su odbacile takve testove kao nepouzdane ili znanstveno neutemeljene.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.