Prijeti li nam nestašica lijekova zbog duga HZZO-a ljekarnicima?

Dug HZZO-a prema privatnim ljekarnama ponovno je premašio pola milijarde kuna. Prema podacima koje smo dobili od HZZO-a, na dan 30. travnja HZZO je privatnim ljekarnama dugovao 597,4 milijuna kuna, s plaćanjem im kasne 151 dan od izdavanja računa i 91 dan od datuma dospijeća plaćanja.

Prijeti li nam zbog toga nestašica lijekova i što se kani poduzeti da se taj dug riješi, pokušali smo doznati od ministra zdravlja Darija Nakića, ali odgovor nismo dobili.

Kad je najavljena odluka o poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, doznali smo da ukupan dug u zdravstvu iznosi 2,5 milijardi kuna pa nas je zanimalo koliki je dug HZZO-a prema vlasnicima privatnih ljekarni, ali i davateljima usluga zdravstvene njege i rehabilitacije. Ministar zdravlja Darko Nakić poslije je rekao za RTL da će poskupljenje odgoditi, ali nije precizirao do kada.

Na upit tportala, glasnogovornik HZZO-a dr. Nenad Korkut odgovorio je da nemaju dugovanja prema davateljma usluga zdravstvene njege i rehabilitacije jer su sve dospjele obaveze plaćene s 30. travnja ove godine. Međutim, opet smo suočeni s rastom duga prema ljekarnicima.

‘Na dan 30. travnja 2016. godine HZZO je prema privatnim ljekarnama imao dospjelih obveza u iznosu od 597.434.134 kune. Trenutno kašnjenje u plaćanju prema ljekarnama je 91 dan od datuma dospijeća plaćanja, odnosno 151 dan od dana izdavanja računa’, stoji u odgovoru koji smo dobili od HZZO-a.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, pri kojoj djeluju Udruga ljekarnika i Udruga zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, potvrdili su nam da se HZZO u slučaju poslodavaca iz sektora zdravstvene njege i rehabilitacije drži ugovornih rokova plaćanja, što znači plaćanje za usluge zdravstvene njege u roku od 30 dana, a za uslugu fizikalne terapije u roku od 60 dana.

Međutim, ljekarnici, veledrogerije i proizvođači lijekova iz vlastitih sredstava financiraju kašnjenje u plaćanju za lijekove koji se izdaju na recept. Prema podacima kojima oni raspolažu, plaćanje HZZO-a prema ljekarnama je oko 180 dana, a rokovi se produžuju od početka 2016.

‘Najveći problem je što i ljekarničku uslugu (za izdavanje lijekova na recept) HZZO plaća isto kada i lijekove (znači sada u 180 dana) te su time ljekarnici jedini zdravstveni djelatnici čiji se rad plaća s takvim zakašnjenjem. U zakonskom roku od 60 dana, ljekarnicima se plaćaju jedino ortopedska pomagala’, naglašava glasnogovornica HUP-a Lea Marcijuš u izjavi za tportal.

Budući da su ranijih godina kašnjenja bila i duža od 260 dana, nadaju se da će se rokovi plaćanja svesti na 60 dana, kako je definirano ugovorom, a čime se postiže sigurnost u opskrbi i distribuciji lijekova.

Na pitanja ministru zdravlja dr. Dariju Nakiću je li upitna sigurnost opskrbe lijekovima te što kani poduzeti da bi se smanjio dug HZZO-a prema ljekarnicima i skratili rokovi plaćanja, nismo dobili odgovor.

U HUP-u ističu i kako ljekarnici mogu jako pomoći u povećanju djelotvornosti i učinkovitosti zdravstvenog sustava i postizanju ušteda u sustavu zdravstva, ali im se mora omogućiti da imaju aktivnu ulogu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Isti je slučaj i s djelatnosti zdravstvene njege, u kojoj bi se ulaganjima i razvojem mogle postići i značajne uštede u zdravstvenom sustavu.

‘Ljekarnici imaju mogućnost  svojim znanjem educirati pacijente kako da se sami brinu o svom zdravstvenom stanju te suradnjom s drugim zdravstvenim radnicima pridonijeti pružanju kvalitetnije zdravstvene skrbi. Djelatnost zdravstvene njege u kući bolesnika dio je medicinskih usluga koje provode medicinske sestre i nastavak je bolničkog liječenja. Razvijanjem i ulaganjem u tu djelatnosti mogu se smanjiti bolnički dani, a samim tim postići uštede u zdravstvenom sustavu’, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Izvor: Helena Puljiz, tportal

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.