Kako dalje nakon ozljede mozga

Počeli su zaboravljati imena ljudi oko sebe, počnu govoriti, a onda zastanu jer se ne mogu sjetiti prikladne riječi. Stalno zaboravljaju gdje su ostavili stvari, ponekad se izgube čak i u poznatom prostoru…

Takve se promjene mogu dogoditi kao posljedica oštećenja mozga nakon prometne nesreće, moždanog udara ili kao posljedica neke neurološke bolesti, a mogu biti i prvi simptomi demencije.

Osim toga, pojedinci mogu također primijetiti da su se promijenili kao ličnosti ili to primjećuju njihovi najbliži, osobe koje s njima žive.

Članovi obitelji često kažu: „On(a) se jako promijenio(la), nije više ista osoba kao prije: samo sjedi i ništa mu se ne da, često mijenja raspoloženja, sklon je napadajima bijesa“ i slično.

 

O temi neuropsihologijske rehabilitacije kojom se prvi u Hrvatskoj počeo baviti Psihološki centar Maya, razgovarali smo s dr. sc. Ljiljanom Pačić-Turk, profesoricom psihologije.

 

  • Kakvu pomoć pružate i kome je neuropsihologijska rehabilitacija namijenjena?

Nakon moždanog udara ili uslijed oštećenja mozga nakon prometne nesreće, pacijenti se često žale na smetnje pamćenja, učenja ili govora, a velik broj njih razvija anksioznost, depresiju i druge oblike reaktivnih promjena ličnosti. Takvim je osobama potrebna stručna podrška i psihološka pomoć.

Upravo smo s ciljem promicanja važnosti neuropsihologijske rehabilitacije nakon oštećenja mozga osnovali Udrugu u siječnju prošle godine. Preko 30 godina radila sam kao psiholog u Neuropsihologijskom kabinetu Klinike za neurokirurgiju KBC-a Zagreb i stekla dragocjeno iskustvo u radu s bolesnicima s mozgovnim oštećenjima koje sad primjenjujemo u Psihološkom centru Maya. U Hrvatskoj prije toga nije postojala organizacija koja se sustavno bavila takvom problematikom.

 

Motiviranost pacijenta ubrzava oporavak

  • Što najviše muči pacijente s mozgovnim oštećenjima? Koji je raspon vremena potreban za oporavak?

Većinu pacijenata nakon mozgovnih oštećenja muče pitanja: hoću li se ikada oporaviti do kraja i biti ponovo isti kakav sam bio prije?

Mnogobrojna istraživanja koje smo proveli kod nas kao i istraživanja u svijetu pokazuju da je oporavak jako individualan i veoma je teško davati generalne prognoze. Oporavak prvenstveno ovisi o jačini i mjestu ozljede (jesu li ozljedom zahvaćeni neki važni centri, npr. centar za govor), životnoj dobi bolesnika (mlađi se nešto bolje i brže oporavljaju) te koliko je brzo nakon ozljeđivanja je započeta rehabilitacija itd.

Istraživanja, ali i moje osobno dugogodišnje iskustvo u radu s pacijentima pokazuje da nakon težih mozgovnih ozljeda oporavak traje godinama – on je najbrži i najvidljiviji u prvih 6 mjeseci nakon ozljede, a daljnji, ali sporiji oporavak postoji i u nekih bolesnika i tri godine nakon ozljeđivanja.

Pri tome također veliku ulogu igraju i drugi čimbenici, npr. motiviranost bolesnika. Istraživanja pokazuju da se oni bolesnici koji su motiviraniji bolje i brže oporavljaju jer koriste svaki svoj slobodni trenutak da bi što više vježbali.

 

neuropsihologijska rehabilitacija
Nakon mozgovnih oštećenja važno je brzo reagirati i napraviti procjenu pacijenta.

Razumijevanje obitelji je ključno

  • Uključuje li se obitelj u terapiju?

Sljedeći čimbenik koji je također jako važan je potpora obitelji i uključivanje obitelji u sam postupak rehabilitacije. Bolesnici koje obitelj podupire u njihovim nastojanjima tijekom rehabilitacije se također brže i bolje oporavljaju te rjeđe razvijaju reakcijske promjene ličnosti u smislu depresije, anksioznosti i strahova.

Isto je tako jako važno informiranje i podučavanje te savjetovanje članova obitelji o samoj bolesti i oštećenjima koje bolesnik ima i kako mu pomoći. Mnogi nesporazumi nastaju zbog neinformiranosti o tome kakve nedostatke (deficite) i poteškoće bolesnik sada ima i do kakvih to posljedica dovodi u svakodnevnom životu.

Neki kažu: „Prestao je slušati što mu govorim – ja mu nešto kažem, a on to ne želi napraviti“. Kada im se objasni da bolesnik naprosto ne razumije što mu govore, da mu trebaju govoriti sporije i što jednostavnijim rječnikom, mnogi nesporazumi nestaju.

Ponekad članovi obitelji primjećuju da je bolesnik postao nezainteresiran za bilo što oko sebe, satima može sjediti na jednom mjestu i ništa ne raditi pa kažu za njega da je lijen. Tek kada se na temelju neuropsihologijske procjene utvrdi da bolesnik ima organske promjene ličnosti i zato se njegova ličnost sada bitno promijenila, obitelj se suočava s poteškoćama prilagodbe na sada bitno promijenjenog člana obitelji i uči kako se prema njemu odnositi.

Članovi obitelji trebali bi se uključiti što ranije – treba ih upoznati s rezultatima neuropsihologijske procjene, objasniti što ti rezultati znače, koji su nedostaci utvrđeni i što to znači za aktivnosti svakodnevnog života.

 

Važnost neuropsihologijske procjene

  • Što terapija podrazumijeva i kako sve pristupate pacijentima?

Nakon dugogodišnjeg rada na poslovima neuropsihologijske dijagnostike, moram istaknuti kako je izuzetno važna početna neuropsihologijska procjena mentalnih (kognitivnih i izvršnih) funkcija te procjena ličnosti bolesnika, kao i rehabilitacija i praćenje oporavka utvrđenih nedostata.

Po potrebi se bolesnika uključuje u individualni i/ili grupni psihoterapijski tretman, konzultira se psihijatra ako se ukaže potreba za farmakoterapijom ili nekim drugim oblicima pomoći, neurologa, fizioterapeuta kao i stručnjake drugih profila.

 

 

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]neuropsihologijska rehabilitacijaPsihološki centar Maya osnovan je u siječnju 2015. godine.

Glavne aktivnosti Centra su neuropsihološka testiranja, programi za osobe s psihičkim poteškoćama, savjetovanje i edukacija.

Nalazi se na adresi Kaptol 25, a radno vrijeme Centra je po dogovoru. Naručiti se možete putem mobilnog telefona 091 4242182 ili e-mailom psiholoskicentarmaya@gmail.com. [/box]

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.