Slatka povijest čokolade

Čokolada sadrži oko 300 kemikalija i većina se osjeća sjajno stimulacijom izlučenog endorfina te jačanjem razina serotonina u mozgu (sretni neurotransmiter i antidepresiv) nakon pojedene kockice, možda i retka ili, cijele čokolade. Ovaj potpuni užitak upakiran je sa stimulansima središnjeg živčanog sustava: teobrominom i feniletilaminom koji djeluje na način da osjećamo onaj ugodni osjećaj sreće. 

Što je ono što čokoladu čini neodoljivom i od kuda potječe? Velik dio leži u njezinom okusu, no postoje i neke kemijske supstance i reakcije koje igraju važnu ulogu u obožavanju čokolade.

Što znate o čokoladi

Čokolada je zdrava poslastica

Čokolada. Malo je namirnica koje evociraju toliko strasti kao ova dekadentna poslastica. Folklor iz mnogih kultura opisuje da je konzumacija čokolade usadila vjeru, zdravlje, snagu i seksualnu strast. Iako je nekada bila ugađanje plemića, danas je dragocjena i dostupna pa čak i ljekovita.

Od kuda čokolada dolazi

Stablo kakaa čija mahuna sadrži sjemenke koje se mogu obrađivati u čokoladu otkriveno je prije 2.000 godina u tropskim kišnim šumama Južne Amerike. Zna se da su prvi ljudi koji su konzumirali čokoladu bili Maye, iz klasičnog perioda (250-900 prije Krista). Oni su miješali kakao sjemenke sa začinima kako bi dobili gorak, začinjen napitak za koji su vjerovali da je ozdravljujuć eliksir.

Što je najveći mamac čokolade

Za Maye, mahuna kakaa simbolizira život i plodnost. Kapsula je bila korištena u religijski ritualima, uključujući bračne ceremonije i referirala se na hranu bogova. U središnjem Meksiku, Asteci su vjerovali da mudrost i snaga dolaze od prehrane obogaćene plodovima s drva kakaa, da su ti plodovi hranjivi, da osnažuje te da čak imaju i afrodizijska svojstva.

Europljani poludjeli za čokoladom

Europljani su prvu čokoladu dobili 1519. kada je Montezuma ponudio začinjeno piće španjolskom istraživaču Cortesu i njegovoj vojsci. Španjolski konkvistadori sjemenke kakaa donijeli su natrag u Španjolsku, gdje su joj dodali nove začine i šećer. Hir se tako proširio Europom gdje je čokolada stoljećima ostala piće elite.

Zavodljiva reputacija čokolade

Reputacija čokolade kao afrodizijaka procvjetala je na francuskom kraljevskom dvoru. Erotska literatura i umjetnost bile su inspirirane zavodljivim sastojkom. Casanova, zloglasni ženskar, imao je naviku ispijati čokoladu prije svojih romantičnih eskapada. Čak i danas, romantično znanje obično identificira čokoladu kao afrodizijak.

Čokolada postaje globalna

Prvi stroj za pravljenje čokolade proizveden je u Barceloni 1780., što je utrlo put za masovnu proizvodnju čokolade.
Kasnije su mehanički izumi omogućili proizvodnju meke, kremaste i čvrste čokolade za jesti – ne više za piti. Prvu čvrstu čokoladnu štangicu proizveo je britanski izrađivač čokolade Fry&Sons ranih godina 1800-e.

Čokoladni dar za Valentinovo

Čokolada kao suvenir za Valentinovo
Čokolada kao suvenir za Valentinovo

‘Vjeruje se da su tijekom 17. stoljeća, ljubavnici počeli izmijenjivati suvenire na Valentinovo – a slatke poslastice bile su jedan od njih. Godine 1868. prvu bombonijeru na Valentinovo uveo je Richard Cadbury, rekla je Susan L. Fussell, viša direktorica komunikacija za Nacionalnu slastičarsku udrugu.

Tri ‘Živjeli’ za čokoladu!

1875. prvu mliječnu čokoladu na tržište je uveo Daniel Peter iz Švicarske. Čokolada je postala toliko popularna u svijetu da je tijekom Drugog svjetskog rata američka vlada dostavljala kakao svojim vojnicima. Danas, američka vojska uključuje čokoladu u svoje obroke. Čokolada je uzeta i u svemir kao dio prehrane američkih astronauta.

Da li je čokolada stvarno afrodizijak

Ne baš, iako se u povijesti na čokoladu gledalo kao na afrodizijak. Čokolada sadrži male količine kemikalije feniletilamin (PEA), također poznata i kao ‘droga ljubavi’ i povezana je s regulacijom fizičke energije, raspoloženja i pažnje. Male količine PEA otpuštaju se u trenutku emocionalne euforije, podižući krvni tlak i otkucaje srca. Nema dokaza da PEA pronađena u namirnicama podiže PEA u mozgu.

Čokolada ispisuje zdrave naslove

Tamna čokolada (za razliku od mliječne ili bijele) sadrži zdrave flavonoide slične onima pronađenim u čaju, crvenom vinu, voću i povrću. Studije su pokazale da tamna čokolada može poboljšati protok u krvnim žilama i šećer u krvi te osjetljivost na inzulin kao pomoć u smanjenju rizika od dijabetesa. No pazite, čokolada ima dosta zasićenih masti i šećera, stoga uživajte u malim količinama kao dijelu zdrave prehrane.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.