7 znakova osjetljive kože

Osjetljiva koža zapravo nije medicinska dijagnoza. Ako se pitate da li je vaša koža osjetljiva krenite s postavljanjem pitanja sami sebi:

  • Jeste li imali 3 ili više reakcija na proizvod za njegu kože poput sapuna, losiona, krema ili šampona…?
  • Jeste li imali bilo kakvih reakcija na proizvode za sunčanje?
  • Razvijate li svrbež s proizvodima za kožu ili kosu?
  • Jeste li jako pažljivi kada isprobavate nove proizvode jer imate loših iskustava u prošlosti?
  • Jeste li osjetljivi na parfeme?
  • Jeste li imali reakcije na receptne lijekove koje dolaze u kremama, losionima ili gelovima?
  • Imate li povijest alergija, astme, ekcema ili peludne groznice? Ako da, to samo od sebe ne kvalificira, no statistički imate veće šanse za kožne alergije ili iritacije.

Ako ste odgovorili ‘da’ na nekoliko ovih pitanja, vjerojatno imate osjetljivu kožu.

Zapamtite da postoji razlika između kože koja se lako ‘iritira’ aka ‘osjetljiva koža’ i kože koja je zaista alergična. Prava alergijska reakcija događa se kada se vaš imuni sustav aktivira protiv nekih sastojaka u proizvodu što uzrokuje crvenilo, svrbež, žarenje pa i osip.

S osjetljivom kožom, problem možda nije specifični sastojak ili proizvod sam po sebi, nego koliko proizvoda koristite. Primjerice, imate li prilično normalnu kožu i koristite oštre pilinge svaki dan, koža će ostati vrlo nadražena (crvena, čak i u ekcemima) no to ne znači da ste alergični na taj piling.

Isti ovaj koncept odnosi se na proizvode – pogotovo one kisele. Možda vam je koža apsolutno u redu sa serumom s vitaminom C od 10 %, no onaj s 20 % vas iritira. Isto se odnosi i na glikolne proizvode. No, ako doista niste alergični na njih – vjerojatno vas samo iritiraju. Možda ih možete koristiti sasvim dobro u drukčijoj formulaciji.

Ako imate osjetljivu kožu, postoje koraci koje možete poduzeti kako bi smanjili problem.

  • Odabirite generalno, proizvode na kojima piše da su namijenjeni osjetljivoj koži.
  • Zapamtite da je dobra kratka lista sastojaka na proizvodu – što je više kemikalija, veća je šansa da ćete dobiti reakciju
  • Generalno, organski proizvodi za kožu imaju manje kemikalija. Zapamtite da taj biljni ekstrakt ipak može izazvati kožnu alergiju.
  • Ako vam koža od proizvoda počinje žariti ili vas svrbiti, ili se čini da se pogoršava simptom, prestanite koristiti taj proizvod i nazovite liječnika.
  • Ako imate osip, zahvaćeno područje ne izlažite suncu i pokrijte ga. Ako je riječ o osipu na vašem licu, nosite velik šešir dok osip ne sanirate. Posjetite liječnika.
  • Generalno, nije dobra ideja stavljati ljekarničke kreme ili one koje ste pronašli kod kuće na osip osim ako niste posjetili liječnika. To uključuje; kortizone, lidokainske kreme, benadril kreme, antibiotske masti za osip. Kreme iz ljekarne imaju kemikalije koje mogu osip samo pogoršati.
  • Ako znate da ih tolerirate, antihistaminici iz ljekarne poput Claritina ili Benadrila mogu biti od pomoći dok čekate poziv liječnika.

Ako imate osip:

  • Nazovite svog dermatologa. Možda vam pomogne otkriti koji proizvod ili koji sastojak vam uzrokuje problem.
  • Možda vaš dermatolog želi napraviti testiranje kože kako bi provjerio na što ste alergični. U ovom testiranju maleni ubodi sadrže malene doze alergena. Nakon izvjesnog vremena, reakcije na koži očitava liječnik i ako se pokaže da ste alergični na bilo koji alergen dobit ćete upute kako se ponašati dalje.
  • Zapamtite da kada imate osip koža se može inficirati jer je riječ o otvorenoj ranici. Infekcije, naročito bakterijske infekcije poput stafilokoka ili MRSA-e mogu biti opasne i trebaju se uzeti ozbiljno u obzir. Obavezno posjetite liječnika.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.