Znanstveni misterij o muškarcu koji živi bez 90 % mozga

Ono što mislimo da znamo o našim mozgovima nije ništa u usporedbi s onim što ne znamo o njemu. Ova činjenica dovela je u fokus medicinski misterij Francuza (44), oca dvoje djece, koji je jedan dan saznao da veći dio njegovog mozga nedostaje.

Umjesto toga, njegova je lubanja uglavnom ispunjena tekućinom, s gotovo nimalo preostalog tkiva.

Muškarac ima doživotno medicinsko stanje poznato i kao hidrocefalus, često nazivano i ‘voda u mozgu’ ili samo ‘vodena glava’. Ovo stanje događa se kada previše cerebrospinalne tekućine, likvora, pritišće mozak i kada šupljine u mozgu abnormalno rastu.

Kako je Axel Cleeremans, kognitivni psiholog sa Sveučilišta Libre u Bruxellesu koji je proučavao ovaj slučaj komentirao:

‘Muškarac živi normalnim životom. Ima obitelj. Radi. Njegov IQ je testiran u doba kada je podnio zahtijev. Test je ispao 84, što je malo ispod normale… Dakle ta osoba nije sjajna –  već savršeno, socijalno sposobna.

Zahtijev na koji se Cleeremans referira je originalni razlog zbog čega je čovjek tražio pomoć – zbog boli u nozi. Zamislite to – odete liječniku s grčem u nozi da bi vam doktor rekao da većinu života živite bez većine svog mozga.

Muškarac je nastavio sa normalnim životom, kao obiteljski čovjek sa ženom i djecom, radeći kao državni službenik. Sve to sa tri glavne moždane šupljine ispunjene samo tekućinom i moždanim deblom zaglavljenim u mali prostor koji dijeli s cistom.

Što smo naučili iz ovog rijetkog slučaja?

Cleereman ističe:

‘Jedna od lekcija je da je plastičnost vjerojatno prisutnija nego što smo mislili da je… zaista je nevjerojatno da mozak može nastaviti funkcionirati, manje ili više, unutar normalne granice – sa vjerojatno mnogo manje neurona nego u tipičnom mozgu.
Druga lekcija možda, ako ste zainteresirani za svjesnost – način na koji biološka aktivnost mozga stvara svijest… Jedna ideja koju branim je ideja da svjesnost ovisi o sposobnosti mozga da uči’.

Teorija mozga o samome sebi

Priča o Francuzu zaista izaziva ideju da svjesnost nastaje samo u jednom dijelu mozga. Trenutne teorije drže da je dio mozga koji se zove talamus odgovoran za našu samosvijest. Čovjek koji živi s većinom svog mozga ne mora se valjano uklapati u takvu hipotezu.

Cleereman vjeruje da mozak uči biti svjestan. U svojoj knjizi Thesis of Radical Plasticity tvrdi da se mozak stalno prilagođava i uči kako opisati što radi sebi, ne samo znane informacije, nego znanje da (pre)poznaje tu informaciju.

 

Izvor: Big Think

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.