Jesu li društveni mediji krivi za sve lošije mentalno stanje tinejdžerica

Novo istraživanje Odjela za obrazovanje otkrilo je da se mentalna dobrobit tinejdžerica u Velikoj Britaniji pogoršava. Ispitivanje, koje je pregledavalo 30.000 učenika (14) u 2005. i 2014. otkrilo je da 37 % djevojčica pati od psihološkog distresa, dok je ta stopa iznosila 35% u 2005. (U usporedbi s 15 % dječaka u 2014.). 

Autori izvješća bilježe da se jedna stvar promijenila između 2005. i 2014., a to je ‘pojava društvenih medija’.

Adolescencija je vrijeme brzog fizičkog, kognitivnog i emocionalnog razvoja. Tinejdžeri ulaze u interakciju s ljudima kako bi naučili postati kompetentni odrasli ljudi.

U prošlosti, to bi činili s roditeljima, učiteljima i drugim odraslima u svojoj zajednici kao i članovima proširene obitelji i prijateljima. Sada, na taj popis društvenog i emocionalnog razvoja mogu dodati društvene medije. No, zbog čega bi pojava društvenih medija bila problem?

Istraživanje indicira da su djevojčice u višem riziku od dječaka od negativnih aspekata društvenih medija. Mlade djevojke, sa svojim ograničenim kapacitetom za samo regulaciju i osjetljivosti na pritisak vršnjaka, su riziku od doživljavanja loših iskustava online koji negativno mogu utjecati na njihov razvoj u zdrave odrasle i može dovesti do depresije i poremećaja tjeskobe.

Tijekom adolescencije, ljudi razvijaju osobine poput samopouzdanja i samokontrole. Obzirom da se mozak tinejdžera nije u potpunosti razvio i neće sve dok ne dođu do mlađe odrasle dobi, adolescenti nemaju kognitivnu sposobnost svijesti i privatnosti te mogu postavljati neprikladne poruke, slike i video uratke bez da razumiju dugoročne posljedice objave istih.

Ono što objave možda ne ostane u malom krugu prijatelja i može cirkulirati daleko i naširoko s katastrofalnim posljedicama.

Za razliku od muških vršnjaka, djevojčice će prije podijeliti osobnu informaciju ili objaviti lažnu informaciju o sebi ili drugima, povećavajući mogućnost da se doživi loša reakcija od vršnjaka poput bullyinga ili negativnih komentara.

Lažni ideali

Društveni mediji također daju novoj generaciji težnje za zvjezdanim statusom i nemogućim očekivanjima. Web stranice društvenih medija prepune su fotografija zapanjujućih modela za tinejdžerice, kojima one teže. Doživljaj vlastite slike tijela za mlade djevojke oblikovan emocijama (mora se lajkati), percepciji (odgovarajuća veličina grudi) i dalje je pod utjecajem kulturnih poruka i društvenih normi.

Društveni mediji dopuštaju djevojčicama da rade usporedbe između prijatelja kao i poznatim osobama koji im tada pružaju rješenja poput savjeta za esktremne dijete i vježbanje kako bi ostvarile svoje ciljeve.

Istraživanje indicira da su adolescentice u riziku od razvoja poremećaja prehrane kao i razvoja tjelesnog dismorfnog poremećaja (potreba da se kirurški ispravi percipirana nesavršenost, poput malih grudi). Zabrinutost o slici o vlastitom tijelu može negativno utjecati na kvalitetu života tinejdžera spriječavajući djevojčice da imaju zdrave odnose umjesto da vrijeme troše na razvoj drugih vrijednih aspekata svoje osobnosti.

Društveni mediji mogu imati negativan utjecaj na pubertet ohrabrujući djevojčice da se ‘pridruže’ svijetu odraslih i da postanu seksualno aktivne prije nego su dovoljno sazrijele da se nose sasvim posljedicama koje mogu imati na njihove živote. Sexting je postao uobičajena pojava s oko 20 % adolescenata koji šalju gole ili polugole fotografije ili video uratke sebe drugim adolescentima.

Tinejdžerice koje su izdane, od strane nekoga kome su vjerovale i s kim su dijelile intimne informacije, suočavaju se s poniženjima. Ekstremni emocionalni distres koji osjećaju ove djevojčice je naširoko dokumentiran uz prateća mentalno zdravstvena stanja kao rezultat.

Adolescencija je također vrijeme kada ljudi započinju razvijati napredne rasuđivačke vještine i dodatno proširuju svoj kognitivni razvoj. Ovo je vrijeme kada se počinje razmišljati o tome kako ih drugi percipiraju. Adolescentice imaju tendenciju biti mondene, s mislima i djelima kojima se pokušavaju asimilirati i obraditi podatke. Ovo je zdravo, no istraživanje je otkrilo da kada se to kombinira sa društvenim medijem tada se može intenzivirati u nezdravu aktivnost i postati prethodnica depresiji i depresivnim simptomima.

Društveni mediji mogu biti prijatelj ili neprijatelj, a umjesto stalnog fokusiranja na negativne aspekte trebali bismo ih koristiti kao alat za pomoć adolescenticama da razumiju da fotografije koje se konstantno projiciraju na društvenim mrežama ne odražavaju prosječnu osobu i da tu postoji široka raznolikost fizičkog izgleda i stope razvoja. Trebamo potaknuti djevojke da kritički razmišljaju o društvenim medijima.

Djevojke mnogo vremena troše na internetu, i zabranom ili kontrolom ovog ponašanja tek ih možemo pogurati u tajne online aktivnosti. Umjesto toga, roditelji bi trebali postati uključeniji kod pomaganja u pregovaračkim vještinama svog djeteta na društvenim mrežama i promovirati zdravo samopouzdanje.

 

Izvor: Conversation

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.