Britansko društvo krivo za najnižu stopu dojenja ove zemlje na svijetu

Akademici sa Sveučilišta Swansea objavili su da su razine dojenja u Velikoj Britaniji najniže na svijetu.

Mnogo krivnje u ovim poraznim podacima leži na društvenim pritiscima i stavovima s kojima se mnoge žene suočavaju, a poziv je to i prema većoj potpori za nove majke da započnu i nastave dojiti.

Dr. Amy Brown sa Zavoda za javno zdravstvo, politiku i društvene znanosti o ovome progovara u svojoj nadolazećoj knjizi Breastfeeding Uncovered.

Brown kaže da dojenje nosi cijeli niz pogodnosti, uključujući zaštitu zdravlja majki i beba. Povećavanjem stope dojenja tako bi spasili Velikoj Britaniji milijune funti svake godine, kaže Brown.

O najnovijem istraživanju dr. Brown je razgovarala na britanskom Festivalu znanosti na Sveučilišti Swansea prošli petak.

‘Dojenje je besplatno, poticajno, udobno. Ipak, unatoč tome što preko 90 % majki u Velikoj Britaniji želi dojiti, više od polovine beba dobiva neku formulu već do kraja prvog tjedna, a sveukupno, Velika Britanija ima najnižu stopu dojenja na svijetu. Važno, više od 80 % majki koje prestaju dojiti u prvih šest tjedana nisu sretne s tim, od čega će neke majke razviti i postnatalnu depresiju zbog toga’.

U svojoj knjizi, dr. Brown istražuje zašto je dojenje tako nedostižno, jer, biološki gledano, većina žena bi trebale moći dojiti. Brown je otkrila da se mnoge majke suočavaju s iskustvima koje dojenje čine nemogućim. To je pretežno pod utjecajem stavova koje društvo ima prema dojenju i okoliša koje takve stavove stvara.

‘Dojenje bi trebalo biti normalno ponašanje. Međutim, umjesto toga podiže visoke razine rasprave u tisku i na internetu, od kojih većina može biti vrlo kritična prema dojenju i ženama koje doje. Primjerice, Google je vratio preko 18 milijuna učitavanja za ‘treba li majka dojiti u javnosti’, još 14 milijuna za ‘dojenje je teško’ dok je ‘dojenje je pogrešno’ ostvarilo preko 7 milijuna učitavanja.

Kada se ovo stavi u kontekst, dvostruko veći broj učitavanja je za dojenje kao za sirijsku migrantsku krizu i više je Google pretraga za vijesti koje se odnose na dojenje nego na nedavni potres u Italiji.

Dr. Brown proučavala je kako ovi vanjski faktori utječu na dojenje. Otkrila je da se žene mogu osjećati neugodno kada doje u javnosti ili se pitati da li rade nešto pogrešno. Javne debate također mogu utjecati na obitelj i prijatelje koji tada izazivaju izbor majke hoće li dojiti ili ne. Kada nova majka treba potporu, ona umjesto toga nailazi na kritiku ili čuje druge majke koje govore kako je dojenje teško.

Isto tako, pri ruci su uvijek samozvani stručnjaci, koji su spremni za promociju svojih proizvoda i knjiga koje mogu štetiti dojenju. Također kompanije koje proizvode formule koriste pametne taktike kako bi se provukle propisima za oglašavanje. I uza sve to, nove majke suočavaju se s društvenim pritiskom ‘da povrate svoj stari život natrag’ brzo nakon što rode, druženjem, vraćanjem u stare traperice i održavanjem sretnim svog partnera – sve ono što dojenje čini toliko poraznim.

‘Velika Britanija nije prijateljski nastrojena prema dojenju. Iako smo mogli promovirati ‘breast is best’ mi ne slijedimo taj moto akcijama koje bi pomogle novim majkama da to i čine. Više ljudi ovdje vjeruje da je šamaranje djece u redu, nego što misle da je dojenje u javnosti u redu. Sve dok ne izazovemo ovakve stavove, uložimo bolju njegu prema našim novim majkama i uistinu ih podupremo da doje, nećemo doživjeti da ove stope rastu’, zaključuje Brown.

 

Izvor: Swansea University

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.