Preopterećene i ‘izgorene’ medicinske sestre razmišljaju o napuštanju profesije

Medicinske sestre i primalje su među najcjenjenijim stručnjacima australskog društva. Tako barem tvrde tamošnji mediji. No, zabrinjavajuća slika u nastajanju pokazuje eskalirane razine prekomjernog posla i sagorijevanja na poslu.

Medicinske sestre kažu da su njihovi problemi zanemareni od strane Uprava, zbog straha od odmazda ako progovore.

Nacionalna anketa na 3.000 medicinskih sestara i primalja otkrila je da 32 % aktivno razmišlja o napuštanju profesije. Ovo dolazi u vrijeme kada federalna vlada procjenjuje manjak radne snage od 85.000 do 2025. i 123.000 do 2030. godine.

Od 2011. godine australske medicinske sestre anketirale su se svake tri godine o njihovim radnim uvjetima, dobrobiti i organizacijskim i upravljačkim praksama.

Prethodna istraživanja iz 2011. i 2013. već su oslikala sliku povećanih radnih zahtijeva. No, ove godine, svi indikatori intenziviranja rada otišli su još gore.

Zabrinjavajuće, 71 % ispitanica osjeća da su često imale više posla nego što bi ga mogle obaviti dobro (od 64 % u 2013.).

Dvije trećine (67 %) ispitanica izjavilo je da njihov posao iziskuje da rade veoma brzo najmanje nekoliko puta dnevno (od 61 % u 2013.), dok je 67 % moralo raditi ‘veoma teško’ nekoliko puta dnevno (od 63 % u 2013.)

Ključni faktori u ovom radnom preopterećenju uključuju neadekvatne razine osoblja, prekomjerne administrativne poslove kao i miks neprimjerenih vještina.

S ovim, jedan od novijih izazova za upravljanje bit će zadržavanje osoblja. Nekih 32 % ispitanica reklo je da će ‘vjerojatno’ ili ‘vrlo vjerojatno’ napustiti profesiju njegovatelja/primalja – što je značajna zabrinutost obzirom da je prosječna dob ispitanica 47 godina.

Dok tipična organizacija može očekivati preokret do 4 % (procjene u sestrinstvu prethodno sugeriraju preokretnu stopu od 3-6 %), studija je otkrila da će 25 % vjerojatno napustiti profesiju u idućih 12 mjeseci.

Stoga je strategija oko zaustavljanja vještog i iskusnog osoblja bitna. Početni rezultati pokazuju da se, unatoč boljim pokušajima uprava da komunicira s osobljem, medicinske sestre i primalje i dalje osjećaju isključenima iz odlučivanja na dnevnoj osnovi.

Više od polovine (54 %) nije bilo sigurno otvoreno govoriti o svojim zabrinutostima zbog straha od odmazde. Ovo pak odražava opći osjećaj odvojenosti između uprave i medicinskih sestara i primalja.

Drugi aspekt organizacijske zabrinutosti je otkriće da gotovo polovina (45 %) ispitanica vjeruje da njihova organizacija nije investirala u njihov daljnji razvoj.

S pozitivne strane, diplomski unos za struku i dalje je dobar: Međutim, pogoršanje radnih uvjeta može poslužiti kao zastrašujuć primjer novim diplomantima ukoliko se pitanje ne adresira.

Dok bi neki porekli da je zvanje medicinske sestre nagradno zanimanje, ono može biti posebno stresna profesija i vitalno je da ljudi koji u profesiji rade ostanu zdravi i podržani. Od velike je važnosti da visoko kvalificirane sestre u dobi od 45 godina i iznad budu u kategoriji najnižih radnih sati u struci.

Nakon ove, treće studije, čini se da radna snaga dolazi u točku s radnim intenziviranjem kao ključnim faktorom. Ovi ishodi vjerojatno će ubrzati odlazak visoko kvalificiranih i predanih ljudi koji će biti skupi za zamijeniti.

Ovakav visoki preokret utjecat će na kvalitetu zdravstvene zaštite u okruženju, karakteriziranu starenjem stanovništva i povećanim kroničnim bolestima.

Svi problemi povezani s nezadovoljstvom na poslu u kontroli su onih koji upravljaju sustavom. Ciljane intervencije hitno su potrebne kako bi se ovaj problem počeo rješavati.

 

Izvor: The Conversation

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.