U 60 dana HZZO zaposlio 85 ljudi, unatoč prethodnoj zabrani ministra

Tijekom srpnja i kolovoza u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje raspisan jenatječaj za 113 radnh mjesta, a do kraja rujna u radni odnos primljeno je 85 djelatnika.

Direktor HZZO-a Fedor Dorčić tvrdi da je tek 12 djelatnika primljeno na neodređeno vrijeme, dok bi ostali trebali zamjeniti one koji odlaze u mirovinu ili su na dugotrajnom bolovanju.
Tako je prekinut trend kad je broj zaposlneih u HZZO-u u jednoj godini pao za 177, odnosno nitko nije primljen kao zamjena za djelatnike koji su otišli u mirovinu. To znači da je na kraju 2015. u Zavodu zaposleno 2.322 djelatnika umjesto 2.500 , koliko bi ih bilo da su na ta mjestaprimljeni novi dsjelatnici kao što se trenutno čini.

Novi trendovi

Očiti trend zapošljavanja govori da se u javnim službama teško provodi politika smanjenja broja zaposlenih po sistemu prirodnog odljeva, odnosno odlaskom radnika u mirovinu. U samo dva ljetna mjeseca tako je u HZZO-u već zaposleno 85 djelatnika, a ostalo je ‘slobodno’ još njih tridesetak iz spomenutog natječaja. Zanimljivo je da je od tih 113 raspisanih radnih mjesta čak 60 bilo namijenjeno onima sa srednjom stručnom spremom za koje se tvrdi da čine višak!? Ostali su trebali biti liječnici, pravnici i ekonomisti. Najviše novih djelatnika, njih 33, trebalo je raditi u direkciji HZZO-a, zatim u zagrebačkom regionalnom uredu tridesetak, u riječkom 12, u splitskom 7, dubrovačkom 5, dok u ostalim regionalnim uredima nova radna mjesta čekaju od jednog do najviše tri nova djelatnika.

Zanimljivo je da je Dorčićeva prethodnica Tatjana Prenđa Trupec uspjela smanjiti broj zaposlenih za 177 pa je na kraju prošle godine u HZZO-u bilo zaposleno 2322 djelatnika, a sad je ta brojka očito povećana na više od 2400, što znači da se po broju zaposlenih Zavod polako vraća na 2010. godinu, kad se bilježilo 2458 zaposlenika. Po svemu sudeći, nastavi li se istim tempom, do kraja godine moglo bi se zaposliti barem još četrdesetak djelatnika.

Suglasnost ministarstva

U strukturi traženih djelatnika čak 56 posto su zaposlenici sa srednjom stručnom spremom, 34 s višom i samo 14 posto s visokom. Dvadesetak novih radnih mjesta su savjetnička, a većina novozaposlenih su ‘kontrolori zdravstvenog osiguranja’. U HZZO-u se pravdaju podatkom da su u Regionalnom uredu u Zagrebu 33 radnika sa srednjom stručnom spremom otišla u mirovinu, a da je primljeno samo 17 pripravnika. Kaže se također da je tridesetak radnika duže vrijeme odsutno, odnosno da su na rodiljskom ili dužem bolovanju. U regionalnom uredu u Rijeci također je bilo bilo 19 raskida ugovora za radnike sa srednjom stručnom spremom, a u radni je odnos primljeno 7 djelatnika. U direkciji u Zagrebu raskinuto je 27 ugovora o radu, a primljeno je 12 djelatnika, kažu u HZZO-u. Tvrde da je većina radnika primljena na određeno vrijeme, odnosno kao zamjena. Naglašavaju da su za sva ta zapošljavanja dobili suglasnost Ministarstva zdravlja te da godinu i pol nije primljen niti jedan djelatnik, a radni odnos je prestao za njih više od 170. Pravdaju se da nova zapošljavanja neće povećati izdatke za plaće jer su samo ‘na zamjeni’.

‘Tiho zapošljavanje’

Bilo kako bilo, činjenica je da će HZZO imati više zaposlenika od očekivanog broja na kraju ove godine. Posebna zanimljivost je činjenica koja govori da su natječaji za zapošljavanje u HZZO-u uglavnom provedeni tijekom ljeta, a ne u rujnu kad se povećava obim posla. Mnogi sumnjaju da je zapravo riječ o pokušaju ‘tihog zapošljavanja’ kako bi cijela procedura prošla bez velike galame s obzirom na to da se neprestano govori da treba smanjiti administraciju u zdravstvu, a povećati broj zdravstvenih djelatnika, što je, čini se, u ovom slučaju zaboravljeno.

 

Izvor: Goranka Jureško/Jutarnji list

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.