Neke respiratorne infekcije ne zahtijevaju antibiotike

Neki pacijenti s bakterijskom respiratornom infekcijom možda su u mogućnosti preskočiti liječenje antibioticima, nova je studija.

To je iz razloga što mnoge respiratorne infekcije – uzrokovane bakterijom – nisu toliko ozbiljne od infekcija s drugim uzrocima, kažu znanstvenici.

‘Liječnici strahuju da će im promaknuti infekcija donjeg respiratornog trakta s bakterijskim uzrokom, jer općenito pretpostavljaju da je tijek bolesti ozbiljniji i dulji kod tih pacijenata te im antibiotike propisuju kao obrambenu strategiju’, rekao je vodeći autor studije dr. Jolien Teepe, s University Medical Center Utrecht u Nizozemskoj.

‘Naši rezultati pokazuju da je tijek bolesti bakterijske infekcije donjeg respiratornog trakta generalno umjeren, nekompliciran i sličan nebakterijskoj infekciji donjeg respiratornog trakta te da ne zahtijeva trenutno propisivanje antibiotika’, dodao je Teepe.

Antibiotici se jedino bore protiv bakterijskih infekcija, ne virusa poput gripe, prehlada i većine upala grla.

Za trenutnu studiju, istraživači su pregledavali podatke na 834 odraslih osoba koji su posjetili liječnike primarne zdravstvene zaštite s akutnim kašljem te im je dijagnosticirana infekcija donjeg respiratornog trakta.

Većina sudionika imala je virusnu infekciju koja ne bi odgovorila na antibiotike, dok je 162 ljudi imalo bakterijsku infekciju.

Pacijenti s bakterijskom infekcijom češće će biti pušači i s kašljem su trebali živjeti dulje prije nego su posjetili liječnika, u usporedbi s ljudima s virusnom infekcijom.

Liječnici su generalno procjenjivali simptome kao malo teže kod pacijenata s bakterijskim infekcijama.

Nitko od njih – čak ni pacijenti s bakterijskim infekcijama – nije primio antibiotike.

Svi su sudionici četiri tjedna vodili dnevnik simptoma.

Prva dva do četiri dana nakon inicijalnog pregleda zbog kašlja, pacijenti s bakterijskim infekcijama prijavili su gore simptome od ljudi s virusnim infekcijama, zabilježili su istraživači u Annals of Family Medicine.

S bakterijskim infekcijama, 27 % pacijenata osjećalo se dovoljno loše da se vrati liječniku najmanje jednom tijekom studije, u usporedbi sa 17 % pacijenata s virusnim infekcijama.

Do kraja četvrtog tjedna pacijenti s različitim tipovima infekcija upućeni su u bolnicu i isključeni su iz analize, dok su u studiji ostali jedino ljudi s umjerenim simptomima, pišu autori.

Istraživači također nisu bili u stanju slijediti cijeli tijek bolesti za 7 % pacijenata koji su još prijavljivali umjereno loše ili teške simptome na kraju četvrtog tjedna i studije.

‘Čak i tako, otkriće se dodaje rastućem tijelu dokaza koje sugerira da antibiotici možda ne pružaju prednosti ljudima s respiratornim infekcijama, naročito kada se ne sumnja na upalu pluća’, rekao je dr. Louise Vaz, istraživač za zarazne bolesti na Oregon Health and Science University’s Doernbecher Children’s Hospital u Portlandu.

Antibiotici će biti potrebni ukoliko postoji zabrinutost oko upale pluća, rekao je Vaz koji nije sudjelovao u istraživanju.

‘Međutim, za većinu pacijenata koji svom liječniku dođu zbog kašlja, antibiotici neće biti potrebni’.

‘Svaki put kada pacijenti uzmu antibiotike koje ne trebaju, oni doprinose razvoju superbakterija koje su otporne na liječenje ovim lijekovima’, bilježi dr. Sharon Meropol, istraživačica na Case Western Reserve University School of Medicine u Clevelandu, Ohio.

‘Šira slika je ta da što više antibiotika kao društvo u cjelini koristimo, brže antibiotici stvaraju otpornost, a buduće bakterijske infekcije za sve naše pacijente postat će sve teže liječive’, rekla je Meropol.

‘Zbog toga će pametno korištenje antibiotika – korištenje antibiotika jedino kada je vjerojatno da će biti prednosti – sačuvati korisnost antibiotika, dok je god moguće za svakoga od nas pojedinačno i kao i za društvo u cjelini’.

 

Izvor: Reuters

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.