Uloga slezene u prolongiranoj tjeskobi nakon stresa

Znanstvenici otkrivaju tragove na ono što bi se moglo odvijati u odnosima između mozga i imunološkog sustava kod ljudi koji pate od dugoročnih posljedica stresa.

Novo istraživanje detaljizira ove veze specifično na način da bi obilje bijelih krvnih stanica u slezeni moglo slati poruku mozgu koja rezultira bihevioralnim promjenama dugo nakon što miševi doživljavaju opetovani stres.

‘Otkrili smo da stanice imunološkog sustava u slezeni mogu doprinijeti kroničnoj tjeskobi nakon fiziološkog stresa’, rekao je Daniel McKim sa Sveučilišta Ohio State i vodeći autor studije.

‘Naša otkrića naglašavaju mogućnost da imunološki sustav predstavlja novu terapeutsku metu za tretmane stanja mentalnog zdravlja.

Istraživanje je bilo dio serije povezanih studija prezentirano 13. studenog u San Diegu na Neuroscience 2016., godišnjem sastanku Society for Neuroscience.

Koautori studije i savjetnici John Sheridan i Jonathan Godbout radili su prema tome da objasne kompliciranu interakciju između imuniteta i stresa kod životinja koje su doživjele ‘opetovani društveni poraz’ u nastojanjima da eventualno poboljšaju blagostanje ljudi koji imaju iskustvo kroničnog psihološkog stresa. Sheridan je direktor Ohio State’s Institute for Behavioral Medicine Research i profesor bioznanosti. Godbout je profesor neuroznanosti.

U studiji, tri su znanstvenika utvrdila da promjene imunoloških stanica traju gotovo mjesec dana nakon što su miševi bili izloženi stresu.

‘Čini se da stres potiče oslobađanje matičnih stanica iz koštane srži u slezenu, gdje se razvijaju u bijele krvne stanice, monocite i šire se tijekom vremena, rekao je Godbout.

‘Tada slezena postaje rezervar upalnih stanica’.

Sheridan kaže da se sada slezena shvaća kao sastavni dio senzibilizacije koja se događa nakon prolongiranog stresa kod miševa, što dovodi do tjeskobe i drugih kognitivnih problema.

‘To je poput sjećanja na stres’, rekao je Godbout.

U njihovom prethodnom radu istraživači s Ohio Statea dokumentirali su povećanu prevalenciju dugotrajne tjeskobe i depresije u miševima izloženima kroničnom stresu, model koji se usporedio s posttraumatskim stresnim poremećajem kod ljudi.

‘Možda je tjeskoba dobra stvar za preživljavanje – korisna evolucijski – no problem postaje ono što se događa kada je taj sustav stavljen u petu brzinu. Tada postaje problematičan’, kaže God bout.

‘Počinjemo slagati više detalja o dvosmjernoj komunikaciji između mozga i tijela i tijela i mozga’.

Istraživanje je podržano od strane Nacionalnog instituta za zdravlje.

Druga povezana istraživanja koje je Ohio State podijelio 13. studenog, od kojih su neka provedena pod vodstvom Ning Quana, profesora bioznanosti na Ohio State, otkrivaju da:

  • Interleukin-1 – jedan od nekoliko tvari koji se zovu citokini koji su u središtu regulacije imunološkog i upalnog odgovora – igra kritičnu ulogu u stresnom odgovoru kod miševa. Konkretno, ekspresija interleukina-1 aktivira imunološki odgovor mikroglija u mozgu i te stanice pozivaju imunološki sustav, što dovodi do naknadnog vala bijelih krvnih stanica prema mozgu.
  • Tijekom kroničnog stresa, aktivacija imunološkog odgovora mozga u stanicama koji se zovu mikroglija uzrokuje da vaskularni sustav mozga regrutira bijele krvne stanice. Te krvne stanice ili monociti proizvode robusan signal koji uzrokuje ponašanje poput tjeskobe kod miševa.
  • Specifični tipovi receptora interleukin-1 služe ključnu ulogu u staničnom odgovoru na ovaj citokin, a jedan tip posebno, čini se, potiče upalu mozga povezanu s tjeskobom u miševima.
  • Lijekovi koji oponašanju kanabis mogu smanjiti tjeskobu i upalu kod miševa koji su prošli stres, otkriće koje bi moglo imati implikacije na liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja.

 

Izvor: MedicalXpress

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.