Agencija za patente odlučuje tko polaže pravo na patent za tehniku CRISPR

Američka agencija za patente saslušat će argumente u vrućem sporu o tome tko je prvi izumio revolucionarnu tehnologiju genetskog editiranja poznatu i kao tehnika CRISPR.

Kako tehnologija obećava komercijalne aplikacije u liječenju genetskih bolesti, inženjeringa usjeva i drugih područja, u igri je na stotine milijuna dolara.

Tehnika CRISPR radi kao vrsta molekularnih škara koje mogu odrezati neželjeni dio genoma i zamijeniti ga novim oprugama DNA. Vrlo brzo tehnika je postala preferirana metoda genskog editiranja u istraživačkim laboratorijima zbog svoje lake upotrebe u usporedbi sa starijim tehnikama.

Saslušanje će biti održano ispred U.S. Patent and Trademark Office’s Patent Trial and Appeal Board u Alexandrii, Virginia. Na saslušanju će se suočiti jedna grupa znanstvenika s Instituta Broad, povezana s Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Sveučilišta Harvard protiv druge grupe povezane sa Sveučilištem Californija Berkeley i Sveučilištem Vienna u Austriji.

Potonji tim, pod vodstvom Jennifer Doudna s Berkeleya i Emmanuelle Charpentier iz Beča podnio je zahtjev za patentom za CRISPR-om u 2013.

Tim Broad, pod vodstvom Feng Zhanga s MIT-a, podnio je patentnu aplikaciju nekoliko mjeseci kasnije i postao je prvi koji je zadobio CRISPR patent u 2014. i od tada je dobio dodatne patente. Tim Berkeley također je dobio CRISPR patente, iako aplikacija iz 2013. nije odobrena.
U travnju 2015. tim Berkeley podnio je peticiju Agenciji za patente da pokrene tzv. prioritetno natjecanje – kojim bi se utvrdili prioritetni problemi višestrukih prijava za patente – u kojoj tvrde da patent Broada pokriva iste izume kao i patent tima Berkeley iz 2013.

Saslušanje će se fokusirati na preliminarne prijedloge oko kojih će se panel morati izjasniti unutar idućih nekoliko tjedana.

Jedan od tih prijedloga, koje je podnio Institut Broad mogao bi završiti slučaj. Broad, naime, tvrdi da njegovi patenti, koji opisuju upotrebu CRISPR-a specifično na životinjskim stanicama, predstavlja revoluciju iznad aplikacije tima Berkeley, koja je opisana općenitije. CRISPR se prirodno događa u bakteriji.

Dva tima, tvrdi Broad, zapravo uopće ne potražuju iste izume. Ukoliko se panel složi, prioritetno natjecanje će završiti i patenti Broada ostat će netaknuti. Na presudu Agencije može se uložiti žalba saveznom sudu.

Inače, natjecanje će se vjerojatno nastaviti još jednu godinu ili više, već kako će panel gomilati dokaze da odredi koji je tim prvi izumio tehnologiju.

Glasnogovornik Broada Lee McGuire rekao je u izjavi da je Institut samopouzdan u svom slučaju. Predstavnici Berkeleya nisu bili dostupni za komentar.

Spor oko CRISPR-a je među posljednjim prioritetnim natjecanjima, koji su ukinuti reformom patentnog zakona u 2011.

American Invents Act promijenio je američki patentni sustav od ‘prvi koji je izumio’ na ‘prvi izumitelj koji je podnio’ patentni zahtjev nakon 16. ožujka 2013.

Ukoliko tim Berkeley uspije u izazovu, Broad bi mogao izgubiti prava na patent.
Broad je već licencirao patente CRISPR za terapeutska istraživanja na ljudima Editas Medicineu, biotehnološkoj tvrtki iz Massachusettsa čiji su utemeljitelji i Zhanga i Doudna, koja je otišla.

Također je licencirao svoju tehnologiju za velikim biznisom, uključujući kompaniju Monsanto i podružnicu General Electric medicinske tehnologije, GE Healthcare.

Doudna je suosnivačica Berkeley biotehnološke tvrtke Caribou Biosciences, koja je licencirala intelektualno vlasništvo Berkeleya i radi na CRISPR-u s drugim kompanijama, uključujući Novartis i Dupont.

 

Izvor: Reuters

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.