Ljudi koji se osjećaju socijalno inferiornijima čeznu za masnijom hranom

Par istraživača povezan s tehnološkim sveučilištem Nanyang u Singapuru i Chinese University of Hong Kong utvrdili su da kada se ljudi osjećaju društveno inferiornijima da imaju tendenciju žudjeti za masnijom hranom.

U svom radu objavljenom u Proceedings of National Academy of Sciences, Bobby Cheon i Ying-Yi Hong opisuju četiri studije koje su proveli, a koje su dovele do istog zaključka – a taj je da osjećaj društvene inferiornosti može uzrokovati da ljudi žele jesti više hrane kao i hranu bogatu mastima.

Prethodna su istraživanja pokazala da ljudi na nižem kraju ekonomskog spektra imaju tendenciju biti pretili od onih na suprotnom kraju istog spektra, istraživači su napisali, no postojao je mali konsenzus o stvarnom uzroku tome. U novim nastojanjima, istraživači su proveli pokuse koji su pokazali da je vjerojatan faktor onaj osjećaja manje vrijednosti.

Četiri studije sastoje se od toga da volonteri zamisle svoje mjesto na socijalno/ekonomskoj ljestvici – neki su upitani da zamisle da borave na dnu ili blizu dna socijalno/ekonomske ljestvice dok su drugi zamoljeni da sebe zamisle na sredini ili na vrhu ljestvice. Volonteri su potom zamoljeni da ispune upitnik u vezi njihove želje za hranom kod švedskog stola kao i to da opišu koju bi vrstu hrane najviše željeli jesti. Jedna od četiriju studija uključivala je pozivanje volontera na stvarni švedski stol dopuštajući im da jedu hranu širokog izbora namirnica.

Istraživači su izvijestili da oni volonteri, koji su upitani da se zamisle na ili blizu dna spomenute društvene ljestvice, ne samo da sebe zamišljaju da jedu više s virtualnog švedskog stola, nego su i jeli više kada im se ponudila prava hrana. Osim toga, ista je grupa, otkriveno je, žudjela za masnom hranom te konzumirala istu kada su za to imali prilike, u usporedbi s drugim volonterima u studiji.

Ova otkrića, tvrde istraživači, pokazuju da je, često, osjećaj inferiornosti taj koji uzrokuje ekonomski izazvane ljude da jedu nezdravu hranu, što dovodi do dobivanja na težini. Istraživači sugeriraju da ovakva reakcija može proizlaziti iz adaptivne povijesti kada je bilo više smisla za ljude bez pouzdanog izvora hrane da jedu više kada je dostupna i da se fokusiraju na onu hranu koja je najmasnija jer bi takav izbor hrane bio najbolji izbor za dodavanje masti (tijelu) koja bi se kasnije, tijekom ‘tanjih’ vremena mogla sagorijevati.

 

Izvor: MedicalXpress

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.