Kako izbjeći depresiju izazvanu Facebookom

Obzirom da Facebook ima 1.79 milijardi aktivnih mjesečnih korisnika, nema sumnje da je popularna društvena platforma. Ironija Facebooka – platforme dizajnirane da nas učini društvenijima – je da je stranica povezana s depresijom – stanjem koje može rezultirati povlačenjem i društvenom izolacijom.

Stoga, da li je moguće izbjeći ‘Facebook depresiju’? (Vidi: Kako prepoznati fizičke simptome depresije).

The American Academy of Pediatrics (AAP) predložio je postojanje Facebook depresije kao takve 2011. godine. Stanje opisuju kao: ‘Depresiju koja se razvija kada pre-tinejdžeri i tinejdžeri provode velik dio vremena na stranicama društvenih mreža, poput Facebooka, i tada počinju pokazivati klasične simptome depresije’ (Vidi: Tjeskoba i iritabilnost mogu prethoditi depresiji tinejdžera).

Dok je AAP primio neke kritike na račun ove ‘dijagnoze’ od onih koji su tvrdili da te tvrdnje nisu adekvatno potkrijepljene, prethodno istraživanje sugeriralo je da je korištenje Facebooka povezano s nekoliko mentalnih zdravstvenih posljedica, uključujući depresiju, nisko samopoštovanje i ljubomoru.

Loše raspoloženje i depresivni simptomi čini se da idu ruku pod ruku s korištenjem Facebooka, no jedan od faktora okidača čini se da je ‘društvena usporedba’.

Ljudi koji redovno koriste Facebook izloženi su ‘sjajnim prikazima’ života prijatelja, obitelji i poznanika. Idealizirani naglasci iz svakodnevnih života njihovih vršnjaka mogu kod ove dobne grupe izazvati osjećaje zavisti te iskrivljenog uvjerenja da drugi možda vode sretniji, uzbudljiviji i uspješniji život.

Studije indiciraju da su neki ljudi osjetljiviji na razvoj depresije kada koriste tehnologiju dulji period vremena, a mogu čak i postati odvojeni od svog stvarnog društvenog života i radne okoline.

Društvena usporedba značajno izaziva ‘Facebook depresiju’

Kako bi ispitao vezu između ovo dvoje, novi sustavni pregled sve literature koja povezuje web stranice društvenih medija s depresijom, proveo je Lancaster University u Velikoj Britaniji.

Od 799 članaka na temu, 30 ih je postiglo kriterije za uključivanje u pregled. Rezultati su pomiješani, sa 16 % studija koje su pronašle vezu između online društvenih mreža i depresije, 6 % koje su pronašle da društvene mreže ne uzrokuju depresiju i, u stvari, da imaju pozitivan učinak na mentalno zdravlje te 13 % koje su pronašle ne-značajnu vezu ni na koji način.

David A. Baker, doktorand kliničke psihologije na Faculty of Health and Medicine i dr. Guillermo Perez Algorta, sa Spectrum Centre for Mental Health Research, Division of Health Research at the Faculty of Health and Medicine – oba s Lancaster University u Velikoj Britaniji – proveli su pregled.

Njihova otkrića – objavljena u časopisu Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking – sugeriraju da postoji kompleksna veza između online društvenih mreža i depresije. Istraživači kažu da je društvena usporedba bila okidač u slučajevima gdje je bila značajna veza između socijalnih mreža i depresije. Kažu da usporedba samog sebe s drugima može dovesti do refleksije ili pretjeranog razmišljanja.

Negativno uspoređivati sebe s drugima kada koristimo Facebook pokazano je da predviđa depresiju činom prekomjernog razmišljanja. Često objavljivanje objava na Facebooku također je povezano s depresijom iz istog razloga.

Osim toga, interakcija frekvencije, kvalitete i tipa društvene mreže također su otkriveni kao važni faktori.

Posebno ‘riskantna ponašanja ‘ povezuju Facebook s depresijom

Postoje posebni tipovi ponašanja na društvenim mrežama koji će individualce učiniti vjerojatnijima za razvoj Facebook depresiju. To uključuje:

  • Opsesiju zbog ‘virtualnog identiteta’ i kako se(be) percipiraju od strane drugih ljudi
  • Zavist koja se aktivira kada se promatraju tuđi životi
  • Prihvaćanje pozivnica od bivših partnera kako bi postali Facebook prijatelji
  • Često objavljivanje statusa i prekomjerna interakcija
  • Negativna usporedba sebe s drugima

Izbjegavanje svih pet navedenih ponašanja moglo bi pomoći u prevenciji pojave depresije izazvane Facebookom.

Baker i Algorta također napominju da bi spol i osobnost mogli igrati ulogu u riziku od Facebook depresije. Oni kažu da su žene i ljudi s neurotičnom osobnošću u povećanom riziku od toga da postanu depresivni.

Također kažu da dok će neki ljudi imati negativna iskustva s korištenjem društvenih medija, drugi će imati pozitivna, napisali su.

‘Dok koncept Facebook depresije može biti pretjerano jednostavan i može neuspjeti uzeti u obzir bezbroj faktora koji utječu na ovu vezu kako pozitivno tako i negativno, te unatoč ograničenjima identificiranima u studiji, otkrića sugeriraju da za neke ljude online društveno umrežavanje može biti povezano s povećanim simptomima depresije dok za druge može biti korisno’.

Za ljude s depresijom, istraživači ističu da online platforme za društvene medije mogu naročito pomoći onima koji online aktivnosti koriste kao izvor mentalnog zdravlja kako bi poboljšali društvenu podršku.

 

Izvor: Medical News Today

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.