Sport za inteligentne ljude? Trčanje

Trčanje se možda na prvu čini dovoljno nesmotrenim: Treba se odlučiti pokrenuti, zatim ustati, potom protegnuti, zagrijati… Neki ljudi na trčanje gledaju kao vježbu koja pruža vremena za razmišljanje, daleko od svih distrakcija. Drugi naprosto vole trčati. I, naravno, mnogi trkači trče s namjerom da vježbaju svoje tijelo. Nova studija, međutim, sugerira da ova, naizgled jednostavna aktivnost, također može vježbati mozak na iznenađujuće načine.

Tek objavljena studija od strane znanstvenika sa Sveučilištu Arizona u Frontiers in Human Neuroscience otkriva da trkači, čini se, imaju izuzetno visoku količinu povezanosti između područja mozga povezanim s višim razinama razmišljanja, uključujući onima koji se bave multitaskingom i koncentracijom.

Također studija je pokazala manju povezanost ili ‘anti-korelaciju’ u područjima mozga povezanim sa sanjarenjem i raspršenim mislima.

Studija se temeljila na MRI slikama mozga 22 muškaraca u dobi u kojoj se pohađa koledž, od kojih je polovina muškaraca trčala po natjecanjima, dok je druga polovina prijavila da nisu vježbali prošle godine.

‘(Svi subjekti bili su muškarci s ciljem kako bi se izbjegle poteškoće u kontroli utjecaja menstrualnog ciklusa). Subjekti su skenirani u stanju odmaranja tako da istraživači nisu pratili moždanu aktivnost tijekom trčanja, nego tijekom trajnijih učinaka vježbe – naravno i ne možete trčati u MRI stroju’.

Studija dakle predlaže da veća povezanost između spomenutih područja mozga možda ima veze s činjenicom da ‘pokreti, naročito pri visokim brzinama, opterećuju ne samo motornu kontrolu, nego također sudjeluju u izvršnim funkcijama, prostornoj navigaciji i memorijskim sposobnostima’.

Trčanje u stvarnom svijetu je, uostalom, nikad završena tro-dimenzionalna slagalica dijelova koji su stalno u pokretu: mišići i ostale tjelesne senzacije, promjene na površini po kojoj se trči, vremenskim uvjetima, neočekivanim preprekama i događajima, itd. Jedan od autora studije Gene E. Alexander, profesor psihologije, neurologije i fizičkih znanosti, o nizu mentalnih sposobnosti koje trčanje zahvaća govorio je za New York Times.

‘Trčanje zahtjeva navigacijske vještine, plus sposobnost planiranja, praćenja i odgovaranja okolišu, žongliranje prošlim trčanjima i trenutnim stanjima, te također nastavlja sa svim posljedičnim motornim aktivnostima trčanja, koji su sami po sebi, vrlo komplicirani.

Znanstvenici nisu podvukli nikakve zaključke o tome čini li trčanje nekoga pametnijim – naime opseg njihove istrage bio je ograničen na povezivanje područja u mozgu.
Postoje debate u znanstvenoj zajednici o stupnju do kojih se zaključaka – o aktivnostima mozga – može izvući iz skeniranja mozgova u stanju ‘odmora’. Studija navodi da je drugo nedavno istraživanje pokazalo da i drugi mladi odrasli sportaši zapravo izvode bolje testove izvršnih funkcija i brzinu obrade testova.

Konačan zaključak istraživača je da poboljšana neuroplastičnost, koju su primijetili kod mladih sportaša, može imati implikacije za starije odrasle i ‘da bi se trebala istražiti u odnosu na starenje mozga i potencijal da se smanji izloženost kognitivnom starenju i riziku od neurodegenerativnih bolesti’, naročito kad već postoji dokaz koji podupire ideju vježbanja kao alata za podršku i produženje mentalne oštrine kod starijih ljudi.

Dok se učinci treninga mozga drugih sportova izdržljivosti poput plivanja i bicikliranja tek trebaju istražiti – kao i učinci trčanja na mozak starijih trkača – mogućnosti su zasigurno intrigantne. Želite poboljšati svoj mozak? Tada se odlučite pokrenuti, ustanite, protegnite se, zagrijte i krenite trčati!

 

Izvor: Big Think

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.