Mezenterij: Crijevna membrana koja bi se trebala ažurirati u organ

Skrivajući se od prvog pogleda, u ljudskom je tijelu otkriven novi organ. Poznat kao mezenterij, prethodno se za njega smatralo da je riječ o nekoliko fragmentiranih struktura u probavnom sustavu. No, znanstvenici su u stvari shvatili da je riječ o jednom, kontinuiranom organu.

1885. engleski je kirurg Frederick Treves dao niz briljantnih govora na Royal College of Surgeons of England. Najpoznatiji trenutak Trevesa u abdominalnoj povijesti – liječeći Edwarda VII. nekoliko dana prije kraljevske krunidbe, odvođenjem čira s kraljevskog slijepog crijeva – dolazi desetljeća kasnije. No, čak i do kraja 19. stoljeća Treves je među svojim kolegama bio poznat kao stručnjak za crijeva. Kolegama je opširno govorio o probavnom traktu koji je pregledavao na stotinama leševa.

Polje medicine bilo je susretljivo prema njegovim otkrićima. Tako je i ostalo. 2008. godine u udžbenicima, poput 40.-og izdanja ‘Uvoda u anatomiju’ odjekuju opisi koje je Treves prezentirao u svojim predavanjima.

‘No, istraživanja Trevesa sadržavala su jednu grešku koja je trajala više od jednog stoljeća’, napisao je par znanstvenika u medicinskom časopisu Lancet Gastroenterology & Hepatology, objavljenom u studenom, no koje je nedavno uočio Independent.

Treves je zanemario pružiti mezenteriju, dvostrukom povoju vezivnog tkiva koji se kovrča duž abdomena i omogućuje da živci i krvne žile dođu do crijevne stijenke i sustav drže ‘na mjestu’, važnost koju zaslužuje, kao organ.

Treves je objavio da mezenterij postoji tek sporadično, u rastavljenim vrpcama, raspršen među crijevima te da stoga ne zadovoljava definiciju organa. Organ, općenito govoreći, mora biti samostalna struktura koja obavlja određenu tjelesnu funkciju.

‘Nije ispravno da je mezenterij bio toliko podijeljen’, napisali su istraživači u novom izvješću.
‘Anatomski opis koji je bio opisan prije više od stotinu godina bio je pogrešan. Ovaj je organ daleko od fragmentarnog i kompleksnog’, rekao je J. Calvin Coffey autor studije i kirurg na University of Limerick, Irska. ‘Jednostavno je riječ o jednoj kontinuiranoj strukturi’.
Mezenterij, tvrde znanstvenici iz Irske, nisu odvojeni dijelovi vezivne folije. Kao jedan entitet, mogao bi biti klasificiran kao organ.

Iako je njegova funkcija još uvijek nejasna, otkriće otvara ‘potpuno novo područje znanosti’, tvrdi Coffey.

I upravo je funkcija mezenterija nešto za što se Coffey nada da će se istražiti. Također se nada da će se odrediti ima li mezenterij različite karakteristične stanice. Ono što Coffey pouzdano zna je da je važan.
‘Bez njega ne bismo mogli živjeti’, rekao je. ‘Nema prijavljenih slučajeva Homo Sapiensa da živi bez mezenterija’.

‘Kada mu pristupimo kao bilo kojem drugom organu… moći ćemo kategorizirati abdominalne bolesti u terminima ovog organa’, rekao je.

‘Sada smo etablirati anatomiju i strukturu. Idući korak je funkcija. Ukoliko razumijete funkciju tada možete identificirati abnormalnu funkciju, i tada imate bolest. Sve to stavite na hrpu i dobit ćete polje mezenterijske znanosti’.

Nakon njegove reklasifikacije, studenti medicine sada će učiti da je mezenterij poseban organ.

Studenti medicine i istraživači tada mogu istraživati koju bi ulogu mezenterij mogao igrati u abdominalnim bolestima, za koji se nadaju da bi u konačnici mogao dovesti do novih tretmana, kao što je Chronova bolest.

Organ je dvoslojni vrećasti savijutak peritoneum – podstava trbušne šupljine – koji drži naša crijeva na zidu našeg trbuha.

1508. godine mezenterij je u svojim skicama opisao talijanski polimat Leonardo da Vinci.

Iako se generalno smatralo da postoji pet organa u ljudskom tijelu, u stvari ih je sada 79, uključujući mezenterij. Srce, mozak, jetra, pluća i bubrezi vitalni su organi, no postoji još 74 organa koji igraju ulogu u održavanju tijela čovjeka zdravim.

 

Izvor: Independent, Washington Post, Smithsonian

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.