Trećina astmatičara možda nema astmu, navodi studija

Trećina ljudi s astmom možda zapravo nema ovo stanje jer se ili poboljšala ili je krivo dijagnosticirana iz početka, nova studija sugerira.

Istraživači su nasumično selektirali više od 700 odraslih kojima je dijagnosticirana astma u proteklih pet godina te su ih pregledali ponovo.

Otkrili su da 33 % ljudi nije imalo stanje, a devet od deset je bilo u mogućnosti prestati uzimati lijekove u potpunosti. Većina je imala manja stanja poput alergija i 28 % je bilo potpuno u redu (Vidi: Poziv stručnjaka: Astma se previše dijagnosticira i trivijalizira).

‘Nemoguće je reći koliko od ovih pacijenata je originalno dobilo pogrešnu dijagnozu astme i koliko još uvijek ima astmu koja više nije aktivna’, rekao je glavni autor studije prof. Shawn Aaron, viši znanstvenik i respirolog na The Ottawa Hospital i University of Ottawa, Kanada.

‘Ono što znamo je to da smo bili u mogućnosti zaustaviti uzimanje lijekova koje više nisu trebali – lijekova koji su skupi i koji mogu imati nuspojave’.
U Velikoj Britaniji živi oko 4.3 milijuna ljudi s astmom, u prosjeku svaki 12.čovjek, što je ista prevalencijska stopa kao i u Kanadi. Ukoliko se iste stope remisije i pogrešne dijagnoze bilježe u Velikoj britaniji, to bi značilo da 1.4 milijuna ljudi zapravo nema astmu.

Slična studija koju je lani provela Nizozemska također sugerira da više od polovine djece ima pogrešno dijagnosticiranu astmu. I Kanada i Nizozemska imaju zdravstvene sustave koji se daju usporediti sa sustavom Velike Britanije pa istraživači upozoravaju da postoji generalni problem u Zapadnim zemljama, a taj je da liječnici ne uspijevaju pravilno procijeniti mlade u ambulantama.
The National Institute of Clinical Excellence (Nice) zabrinut je stoga njegove nove smjernice savjetuju liječnike da koriste više kliničkih testiranja kako bi potkrijepili svoju prosudbu i izbjegli opasnost krivog označavanja da netko ima astmu.

Prekomjerno liječenje je briga jer neki od lijekova kojima se astma upravlja mogu imati značajne nuspojave uključujući mišićne grčeve, infekcije grla, tremore, povraćanje i mučninu. Djeca s astmom često izbjegavaju vježbanje, što može dovesti do gomilanja kilograma.

Međutim, dobrotvorne organizacije upozoravaju i na nedovoljnu dijagnozu, što je također problem.

Dr. Andy Whittamore, iz Clinical Lead for Asthma UK: ‘Neki ljudi možda neće primiti ispravnu dijagnozu za astmu ili će se dijagnoza promašiti’.

‘Međutim, to ne rješava jednako zabrinjavajući problem od premalo dijagnosticiranja i slabe kontrole astme u široj populaciji’.

‘Astma je kronično stanje s mnogo kompleksnih uzroka zbog čega dijagnoza može biti toliko teška. Astma je također veoma varijabilno stanje koje se može promijeniti kroz nečiji život ili čak u tjednu za tjednom, što znači da i tretman treba mijenjati s vremena na vrijeme’.

‘Dok neki ljudi mogu doživjeti remisiju svoje astme, simptomi se mogu ponoviti kasnije i ljudi bi trebali biti oprezni i svjesni bilo kojih novih simptoma koji mogu indicirati na rasplamsavanje astme’.

Nova studija otkriva da liječnici često nisu naručili testove potrebne za potvrdu dijagnoze astme. Umjesto toga, u gotovo polovini slučajeva svoje su dijagnoze temeljili samo na simptomima pacijenta i njihovim vlastitim opservacijama, što se događa u Velikoj Britaniji.

‘Liječnici ne bi dijagnosticirali dijabetes bez da provjere razine šećera u krvi, ili slomljenu kost bez da naruče X snimku’, dodaje dr. Aaron.

‘No, iz nekog razloga mnogi liječnici ne naručuju spirometrijsko testiranje koje definitivno može dijagnosticirati astmu’.

Umirovljenojmedicinskoj sestri Becky Hollingsworth dijagnosticirana je astma prije dvije godine.

Dok je sudjelovala u ovoj studiji naučila je da je njezina kratkoća daha zapravo privremeni problem disanja zaostao od nastupa upale pluća.

Pacijentima koji imaju problema s disanjem savjetuje se da upitaju svog liječnika da naruče spirometriju kako bi odredili imaju li možda astmu ili čak kroničnu opstruktivnu bolest pluća.

Pacijenti koji misle da im astma nije dijagnosticirana ili da je više nemaju, trebali bi također pitati svog liječnika za spirometrijski test, kažu istraživači, no upozoravaju ljude da se sami ne skidaju s lijekova bez da potraže liječnički savjet.

Istraživanje je objavljeno u Journal od the American Association.

 

Izvor: Telegraph

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.