Zbog čega su imunološke stanice muškaraca s Marsa, a žena s Venere

Istraživači s Michigan State University prvi otkrivaju razloge zbog čega se specifični tip imunološke stanice ponaša vrlo drukčije kod žena u usporedbi s muškarcima kada prolaze kroz stresan period, što rezultira time da su žene osjetljivije na određene bolesti.

Novo otkriće moglo bi se smatrati dobrim primjerom metafore pop kulture da su muškarci i žene s dvije različite planete i da sasvim drukčije odgovaraju u stresnim situacijama.

Pod vodstvom Adama Moesera, izvanrednog profesora na College of Veterinary Medicine, studija financirana iz saveznog budžeta otkriva da su žene osjetljivije na određene bolesti povezane sa stresom i alergijskim bolestima od muškaraca zbog znatnih razlika pronađenih u mast stanicama, tipu bijelih krvnih stanica koje su dio imunološkog sustava.

‘Preko 8.000 različitih genskih ekspresija pronađeno je kod ženskih mast stanica u usporedbi s muškim mast stanicama’, rekao je Moeser.

‘Dok muške i ženske mast stanice imaju isti set gena na svojim kromosomima, s iznimkom XY spolnih kromosoma, način na koji se geni ponašaju iznimno se razlikuje između spolova’.
Ko-autorica studije je doktorska studentica u veterinarskoj medicini Emily Mackley, a rad je objavljen u časopisu Biology and Sex Differences.

Mast stanice su važne stanice imuniteta jer igraju ključnu ulogu u zdravstvenim stanjima povezanim sa stresom koja su tipično uobičajenija kod
žena. Riječ je o alergijskom poremećaju, autoimunim bolestima, migrenama i sindromu iritabilnih crijeva (IBS).

IBS je primjerice poremećaj u crijevima koji kreira značajnu bol u abdomenu i utječe na oko četvrtinu američke populacije. Žene će ovaj poremećaj imati četiri puta češće nego muškarci.

Daljnje i dublje analize gena unutar RNA genoma – primarnog građevnog bloka u svim formama života otkrivaju povećanje aktivnosti povezane s proizvodnjom i pohranom upalnih tvari. Te tvari mogu kreirati agresivniji odgovor u tijelu i rezultirati s bolesti.

‘To može objasniti zbog čega su žene ili muškarci manje ili više osjetljivi na određene tipove bolesti’, rekao je Moeser.

S ovim novim razumijevanjem o tome kako se različito geni ponašaju, Moeser kaže da bi znanstvenici u konačnici mogli početi razvijati nove spolno-specifične tretmane koji ciljaju ove imunološke stanice te da zaustave početak bolesti.
Dodaje da je važan idući korak u njegovom istraživanju otkriti kada se, u razvojnim stadijima, ove imunološke stanice počinju ponašati drukčije.

‘Precizirati kada odstupanje nastupa omogućit će nam da znamo da li se ono događa tijekom odraslog perioda ili kod pojedinaca u ranoj dobi’, rekao je Moeser.

‘Mnoge mast stanice pokazuju seksualnu pristranost kod djece i ukoliko možemo identificirati tajming i mehanizam onoga što utječe na promjene, imat ćemo čak i bolje razumijevanje kako ove imunološke stanice uzrokuju bolest i znat ćemo intervenirati s potencijalno novim terapijama’.

 

Izvor: MedicalXpress

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.