Mediteranska prehrana povezana s nižim rizikom od ADHD-a

Prehrambeni obrasci Mediteranske prehrane mogu biti povezani s manjim brojem dijagnoza ADHD-a, prema studiji objavljenoj u časopisu Pediatrics pod vodstvom Maria Izquierdo Pulido, profesorice na Faculty of Pharmacy and Food Sciences na University of Barcelona te Jose Angel Alde, šefa Odjela psihijatrije na Sant Joan de Deu Hospital, Barcelona.

Studija, koja je prvi znanstveni rad koji se bavi vezom između Mediteranske prehrane i ADHD-a kod djece i adolescenata, priziva da neke nezdrave prehrambene navike mogu igrati ulogu u razvoju ovog psihijatrijskog poremećaja (Vidi: Mediteranska prehrana ponovo najbolja: Pomaže i kostima).

Međutim, novi će istraživači neophodno morati utvrditi uzročnost između nutrijentima siromašnih prehrambenih navika i ADHD-a, prema autorima ove studije (Vidi: Nedostatak pažnje kao bolest: Zaigrani ili ADHD?).

Studiju potpisuju i Alejandra Rios Hernandez i Andreu Codina, s Faculty of Pharmacy and Food Sciences na UB, kao i Estrella Ferreira Garcia s Faculty of Psychology istog sveučilišta.

Jedan od najčešćih mentalnih poremećaja kod djece i adolescenata (Vidi: Lijekovi protiv ADHD-a djeci ne pomažu kod pisanja zadaće)

Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje, ADHD, pripada polju neurobiologije i utječe na oko 3.4% djece i adolescenata na svijetu. Riječ je o jednom od najčešćih mentalnih poremećaja među djecom i tinejdžerima i njegove posljedice traju do odrasle dobi.

Glavni su simptomi hiperaktivnost, impulzivnost i nedostatak pažnje, što se intenzivnije prikazuje kod djece iste dobi koji ne pate od ove bolesti. Do sada, najučinkovitija intervencija za ADHD je kombinacija psiholoških i farmakoloških tretmana s intervencijama edukacijskog psihologa (Vidi: Lijek za ADHD metilfenidat šteti dječjem snu).

Mehanizam koji povezuje prehranu slabe kvalitete i ADHD-a još su nepoznati. Prethodne studije povezale su neke prehrambene obrasce (Obrađena hrana i nizak udio voća i povrća) s ADHD-om.

Međutim, poznato je da neuravnoteženi prehrambeni obrasci mogu dovesti do manjka u esencijalnim nutrijentima (željezo, cink, magnezij, omega -3 masne kiseline, itd.) potrebnim za kognitivni i fizički razvoj te se čini da igraju esencijalnu ulogu u etiologiji ADHD-a.

U studiji je sudjelovalo ukupno 120-ero djece i adolescenata (60 sa dijagnozom ADHD-a i 60 kontrolnih), koja je financirana od strane Instituto de Salud Carlos III (Institute of Health Carlos III).

Prema Maria Izquierdo Pulido, članici Biomedical Research Center Red-Fisiopatología de la Obsidad y Nutrición (CIBERobn) of the Instituto Salud Carlos III ‘novo istraživanje ne uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu između prehrambenih obrazaca i ADHD-a, no može pomoći odrediti specifične prehrambene strategije kako bi se poboljšala kvaliteta života kako za ljude pogođene ADHD-om tako i njihove obitelji.

Začarani krug: Impulzivnost, nezdrava prehrana i ADHD

Odnos između nezdrave prehrane i ADHD-a može biti i primjer obrnute uzročnosti.
‘Ne znamo da li ta djeca pate od ADHD-a zbog nezdrave prehrane’, kaže Jose Angel Alda, psihijatar na Sant Joan de Déu University Hospital- ili ih poremećaj čini takvima da jedu prekomjerne masti i šećere kako bi uravnotežili svoju impulzivnost i/ili emocionalni nemir’ (Vidi: Najmlađa djeca u razredu u većem riziku od dijagnoze ADHD-a).

Vjerujemo da je riječ o začaranom krugu: impulzivnost djece s ADHD-om čini ih da jedu nezdraviju hranu, zbog čega ne jedu nutrijente koji su im potrebni i sve ovo pogoršava njihove simptome.

Mediteranska prehrana: Hranjivi sastojci i zdravlje (Vidi: Lijekovi protiv ADHD-a mijenjaju razvoj dječjeg mozga)

Mediteranska prehrana, bogata voćem, povrćem i zdravim masnoćama, pruža većinu hranjivih sastojaka u pravim proporcijama. Nova studija ne tvrdi da bi Mediteranska prehrana mogla biti zaštitni faktor protiv ADHD-a, no indicira da djeca i adolescenti trebaju zdravu prehranu, obzirom da je ovaj period onaj kada su njihovim tijelima potrebne najbolje hranjive tvari kako bi rasli i razvijali se kako treba i dosegli zdrav život tijekom odrasle dobi (Vidi: Mediteranska dijeta: Raznolikošću do zdravlja).

Autori studije vjeruju da je više studija potrebno napraviti kako bi se utvrdilo može li promjena u prehrambenim navikama prema zdravoj prehrani – poput Mediteranske – obrnuti ili poboljšati simptome ADHD-a (Vidi: Tradicionalni obrasci: Mediteranska dijeta – najpopularnija prehrana na svijetu).

 

Izvor: ScienceDaily

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.