Prava na CRISPR patent zadržavaju Harvard i MIT

The Broad Institute, biološki i genetski istraživački centar povezan s MIT-om i Harvardom zadržat će vrijedan patent na revolucionarnu tehnologiju genskog editiranja poznatu kao CRISPR, odredila je američka agencija za patente u srijedu.

The U.S.Patent and Trademark Office’s Patent Trial and Appeal Board u Alexandriji, Virginia, odbio je tvrdnje konkurentskog tima, povezanog s University of California na Berkeleyu i University of Vienna u Austriji, da su oni prvi izumili tehnologiju (Vidi: Editiranje ljudskih embrija, jajašaca i spermija realistična je mogućnost).

Prava na patent mogla bi vrijediti milijarde dolara jer bi tehnologija mogla revolucionarizirati liječenje genetskih bolesti, inženjering usjeva i druga područja,.

Dionice biotehnološke kompanije Editas Medicine Inc, sa sjedištem u Cambridgeu, Massachusetts, koja preuzima licencu intelektualnog vlasništva povezanog s CRISPR-om od Broada, zatvorene su na gotovo 29 % više.

Dionice Intellie Therapeutics Inc., koja ima ugovor o licenciranju s University of California, pale su 9.2 %.

Intellia je u izjavi rekla da će raditit na zakonskim strategijama s University of California, no da je prerano da komentira daljnje korake.

University of California rekla je na konferenciji u srijedu da je očekivala odobrenje vlastite prijave patenta CRISPR, te da je njihov zahtjev pokrio šire korištenje CRISPR-a od patenata Broada (Vidi: Agencija za patente odlučuje tko polaže pravo na patent za tehniku CRISPR).

‘U ovom trenutku, ljudi će vjerojatno morati raditi s obje institucije’, rekao je Paul Alivisatos, prorektor za znanost na UC Berkeley. Lynn Pasahow, odvjetnica Sveučilišta, rekla je da njezin klijent još nije odlučio hoće li uložiti žalbu.

Broad je rekao da se slaže s odlukom, a glavna izvršna direktorica Editasa Katrine Bosley rekla je da je tvrtka zadovoljna odlukom.

Tehnologija CRISPR je tehnika molekularnih škara koja reže neželjene dijelove genetskog materijala i zamjenjuje ih novim oprugama DNA. Lakša za upotrebu od starijih tehnika, brzo je postala preferirana metoda genetskog editiranja u istraživačkim laboratorijima u svijetu.

U 2012. istraživački tim pod vodstvom Jennifer Doudne s Berkeleya i Emmanuelle Charpentier iz Beča prve su aplicirale za patent CRISPR-a.

Istraživački tim Broad pod vodstvom MIT-ovog Feng Zhanga, aplicirao je za patent mjesecima kasnije, opredjeljujući se za proces ubrzanog pregleda. Broad je postao prvi koji je dobio patent na CRISPR u 2014. i od tada je dobivao dodatne patente.

U travnju 2015. Berkeley je zatražio patentnu agenciju da pokrene tzv. ‘smetnju u postupku’, tvrdeći da patenti Broada pokrivaju isti izum kao i njihove ranije aplikacije.

Broad je uzvratio da njegov patent predstavlja pravi proboj jer je opisao upotrebu CRISPR-a u tzv. eukariotskim stanicama, koja uključuje biljne i životinjske stanice, po prvi puta.

Odluka patentnog odbora u srijedu opisala je da nije došlo do ‘smetnje u činjenicama’ između aplikacije Berkeleya i patenata Broada, što znači da se aplikacija Berkeleya može odobriti. Međutim, glavna komercijalna primjena CRISPR-a vjerojatno će biti u eukariotskim stanicama.

Osim Editasa, kojem su suosnivači Zhang i Doudna, koji su u međuvremenu napustili kompaniju – Broad je licencirao svoju CRISPR tehnologiju Monsantu i podružnici General Electric Co-a GE HealthCare-u.

 

Izvor: Reuters

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.