ADHD je ‘poremećaj mozga’, ne tek loše ponašanje

Ljudi s ADHD-om imaju neznatno manje mozgove od onih bez ovog stanja, rezultati su studije objavljeni u četvrtak koji inzistiraju da je riječ o psihološkom poremećaju, ne tek lošem ponašanju.

Najveće analize do danas o mozgu s ljudima s poremećajem hiperaktivnosti i deficitom pažnje otkrivaju ‘strukturalne razlike’ i dokaze zakašnjelog razvoja u usporedbi s onima koji nemaju bolest, izvještavaju istraživači.

‘Rezultati naše studije potvrđuju da ljudi s ADHD-om imaju razlike u svojim strukturama mozga i stoga predlažemo da je ADHD poremećaj mozga’, rekla je glavna autorica studije Martine Hoogman s Radboud University Medical Centre u Nizozemskoj (Vidi: 2 kronična zdravstvena stanja u porastu među djecom).

‘Nadamo se da će to pomoći smanjiti stigmu da je ADHD ‘samo etiketa’ za ‘tešku’ djecu ili posljedica lošeg roditeljstva’, rekla je u izjavi (Vidi: Nedostatak pažnje kao bolest: Zaigrani ili ADHD?).

Rezultati studije, koja je uključivala 1.713 ljudi s ADHD-om i 1.529 ljudi bez stanja, objavljeni su u The Lancet Psychiatry.

Najčešće dijagnosticiran kod djece, ADHD se krivi za teške i ponovljene napadaje nepažnje, hiperaktivnosti i impulzivnosti koji mogu izazvati probleme u školi ili kod kuće.

Simptomi mogu trajati do odrasle dobi.

Uzroci ostaju u raspravama i neki specijalisti kažu da je ADHD ništa drugo nego isprika za korištenje lijekova kako bi se obuzdala djeca teških naravi ili lošeg roditeljstva.

Lijekovi za liječenje ADHD-a, poput Ritalina, krive se za nuspojave uključujući gubitak ili dobivanje na težini, oštećenje jetre ili suicidalne misli (Vidi: Lijek za ADHD metilfenidat šteti dječjem snu, Lijekovi protiv ADHD-a mijenjaju razvoj dječjeg mozgaLijekovi protiv ADHD-a djeci ne pomažu kod pisanja zadaće).

Za posljednju studiju, Hoogman i tim analizirali su MRI skenove ljudi u dobi od četiri do 63 godine koji ili pate od ADHD-a ili ne pate.

Emocionalna kontrola

Istraživači su izmjerili ukupni volumen mozga kao i veličinu sedam područja mozga za koja se vjeruje da su povezani s poremećajem. Sveukupni volumen bio je manji kod ljudi s dijagnozom ADHD-a, kao i pet područja mozga, kaže tim.

‘Ove su razlike veoma male – u rasponu od nekoliko posto – stoga je veličina studije bez presedana bila presudna kako bi pomogla identificirati ih’, rekla je Hoogman.

‘Slične razlike u volumenu mozga također su primjećene kod drugih psihijatrijskih poremećaja, naročito kod velikog depresivnog poremećaja’.

Pogođene regije mozga uključuju amigdalu, koja je uključena u regulaciju emocija.

Prethodne studije koje su povezale promjene u volumenu mozga s ADHD-om bile su premale da bi bile uvjerljive, rekao je tim.

Uočene razlike u njihovoj studiji bile su najistaknutije kod djece, no također su prisutne i kod odraslih s ovim stanjem.

Otkrića upućuju da je kašnjenje u razvoju nekoliko područja u mozgu karakteristično za ADHD, rekli su istraživači.

Istraživači nisu pronašli razliku između ljudi koji su uzimali ili koji uzimaju lijekove protiv ADHD-a, i onih koji nikada nisu koristili takve lijekove – što ukazuje da promjene u mozgu nisu uzrokovane psihostimulansima.

U komentaru na studiju, Jonathan Posner s Columbia University rekao je da je riječ o ‘važnom doprinosu’ polju znanosti o ADHD-u.

Posner je rekao da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se odredili učinci lijekova na mozgove ljudi s ADHD-om i kako se oni razvijaju kako ljudi stare.

 

Izvor: MedicalXpress

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.