Liječnici koji pronađu smisao u poslu manje će doživjeti sagorijevanje

Liječnici koji osjećaju sagorijevanje ili osjećaj preplavljenosti zahtjevima svog posla manje će gledati na svoj rad s pacijentima kao na ‘poziv’ koji ima značenje, podaci su nove studije.

Sagorijevanje – karakterizirano emocionalnom iscrpljenošću, gubitkom osjećaja vlastitog identiteta i smanjenog osjećaja u smislu ostvarenja – može se dogoditi u bilo kojoj profesiji, istraživači su napisali u Mayo Clinic Proceedings (Vidi: 7 znakova da ste na poslu izgorjeli kao kokica).

Sagorijevanje među liječnicima povezano je s nižim zadovoljstvom pacijenata, više medicinskih pogrešaka i višim troškovima zdravstvenog sustava, napisali su autori (Vidi: Liječnici pod stresom više griješe).

‘Kada liječnici gledaju na svoj poziv samo kao na posao to, tijekom vremena, ima implikacije u terminima njihove predanosti njihovim pacijentima’, rekla je dr. Audiey Kao, potpredsjednica za etiku na American Medical Association (AMA).

‘Iz tog smo razloga bili zainteresirani proučiti radni identitet ili osjećaj poziva kod liječnika i što je to što može ugroziti ili podržati taj pojam’, rekla je Kao.

Kako bi odredili kako bi sagorijevanje moglo biti povezano s pogledom liječnika na medicinu kao smislenim pozivom, istraživački je tim ispitivao preko 2.000 američkih liječnika duž svih specijalizacija (Vidi: Više od polovine američkih liječnika doživljava sagorijevanje na poslu).

Liječnici, regrutirani iz baze podataka AMA-e, ispunili su ispitivanje provedeno između listopada 2014. i svibnja 2015.

Sudionici su ocijenili svoju razinu sagorijevanja na skali od 1 do 5, s bodovima 1 i 2 koji indiciraju da nema simptoma sagorijevanja. Liječnici su također odgovorili na pitanja s odgovorima točno/netočno procjenjujući gledaju li na medicinu kao na poziv; primjerice, jesu li imali snažnu želju da predaju svoje živote radeći upravo taj posao.

Odgovori na pitanja o medicini kao pozivu jako su varirali. Preko 93 % liječnika reklo je da se njihov posao isplati, dok je tek 44 % liječnika reklo da bi nastavilo raditi svoj posao bez plaće ukoliko im novac ne bi bio potreban (Vidi: Opasnosti od toga da ste stvarno dobri u svom poslu).

Liječnici koji su bili više pod stresom češće su odgovarali s ‘netočno’ na pitanja o tome gledaju li na svoj posao kao poziv.

Primjerice, među liječnicima bez simptoma sagorijevanja, koji uživaju u svom poslu, 93 % je reklo da bi ponovno odabralo svoj posao, dok je manje od trećine liječnika u kategoriji onih koji su bili najviše pod stresom reklo isto.

Liječnici pod stresom također su manje uživali razgovarati o svom poslu s drugima (Vidi: Oprez! Sagorijevanje na poslu može promijeniti tijek neuronskih puteva u mozgu).

‘Neki istraživači u polju opisali su sagorijevanje kao iskustvo dislokacije između toga što ljudi rade i onoga što teže učiniti’, rekao je dr. John Yoon, izvanredni profesor medicine na University of Chicago.

Vlastito istraživanje Yoona sugerira da će liječnici pod stresom češće raditi u okolišima u kojima osjećaju da ih vodi profit.

‘Radno mjesto u zdravstvenom sustavu se dramatično mijenja, na dobro i loše, stoga te promjene utječu na to kako liječnici gledaju na svoj posao svaki dan, pa samim time i svoj radni identitet’, rekla je Kao.

‘Jedna uobičajena promjena je da su liječnici sve više preplavljeni papirologijom, što može utjecati na njihovu percepciju onoga što rade’, rekla je Kao.

‘Svi, uključujući liječnike, žele raditi posao kojim doprinose većem dobru, iznad njih samih – posao koji ih radi autentičnima onome što oni jesu bez kompromitiranja njihovog integriteta’, rekao je Yoon, koji nije bio uključen u studiju.

‘Imati liječnika koji na svoj posao gleda kao na poziv ne samo da je važno za liječnike, nego je važno, ako ne i važnije za pacijente o kojima ti liječnici skrbe’, rekla je Kao.

 

Izvor: Reuters

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.