Studija povezala mikrobiom u crijevima i Parkinsonovu bolest

Sve je više dokaza koji pokazuju na vezu između Parkinsonove bolesti – neurodegenerativnog stanja – i kompozicije mikrobioma crijeva.

Nova studija istraživača s University of Alabama u Birminghamu pokazuje da Parkinsonova bolest i lijekovi za liječenje Parkinsa imaju različite učinke na kompoziciju trilijuna bakterija koji čine crijevni mikrobiom (Vidi: Metformin mijenja kompoziciju crijevne mikrobiote kod dijabetičara).

Otkrića su objavljena u izdanju časopisa Movement Disorders iz veljače, društva International Parkinson and Movement Disorder Society.

‘Naša studija pokazuje glavni poremećaj normalnog mikrobioma – organizama u crijevima – kod ljudi s Parkinsonovoom bolesti’, rekla je Haydeh Payami, profesorica Department of Neurology, na UAB School of Medicine (Vidi: Crijevne bakterije možda drže ključ liječenja autoimune bolesti).

Payami kaže da u ovoj točki istraživači ne znaju što prije dolazi. Uzrokuje li sami Parkins promjene u crijevnom mikrobiomu čovjeka ili su promjene u mikrobiomu prediktor ili rani znak upozorenja Parkinsonove bolesti? Ono što se zna je da prvi znakovi Parkinsonove bolesti često nastaju kao gastrointestinalni simptomi kao što su upale ili zatvor (Vidi: Korisnici metformina imaju različite crijevne bakterije).

‘Ljudska crijeva domaćin su desecima trilijuna mikroorganizama, uključujući više od 1.000 bakterijskih vrsti’, rekla je.

‘Kolektivni genomi mikroorganizama u crijevima više su od 100 puta veći od broja gena u ljudskom genomu. Znamo da je dobro izbalansirana crijevna mikrobiota kritična za održavanje općeg zdravlja i da su promjene u sastavu crijevne mikrobiote povezane s nizom bolesti’.

Tim Payami istraživao je 197 pacijenata s Parkinsonovom bolesti i 130 ljudi u kontrolnoj grupi. Subjekti su došli iz Seattlea, New Yorka i Atlante.

Studija indicira da Parkinson prati neravnoteža u crijevnom mikrobiomu. Neke vrste bakterija bile su prisutne u mnogo većim brojevima nego kod zdravih ljudi u kontrolnoj grupi, dok su druge vrste bakterija bile smanjene. Različiti lijekovi koji su se koristili za Parkinsa također su imali utjecaj na kompoziciju mikrobioma na različite načine (Vidi: Jedna terapija antibioticima uništava crijevne bakterije).

‘Moglo bi biti da, kod nekih ljudi, lijekovi mijenjaju mikrobiom te da to uzrokuje dodatne zdravstvene probleme u vidu nuspojava’, rekla je Payami (Vidi: Crijevne bakterije mogle bi biti uzrok migrenskih glavobolja).

‘Drugo što razmatramo je to da bi prirodna varijabilnost u mikrobiomu mogla biti razlog zbog čega neki ljudi imaju prednosti od nekih lijekova koje uzimaju dok drugi ne reagiraju. Možda bi rastuće polje farmakogenomike – krojenje lijekova temeljem genetike pojedinca – trebalo u obzir uzeti i mikrobiom.

Objekti u studiji došli su iz tri regije, Sjeveroistoka, Sjeverozapada i Juga. Payami kaže da je istraživački tim primijetio neočekivanu razliku u crijevnoj neravnoteži kao funkciji geografskog područja, što može reflektirati razlike u okolišnim, prehrambenim i navikama u stilu života između tri regije.

Još jedna funkcija mikrobioma je ta da pomogne tijelu da se riješi ksenobiotika – kemikalija koje se prirodno ne nalaze u tijelu, a često proizlaze iz okolišnog zagađenja.

Studija je pronašla dokaz da je kompozicija bakterija odgovorna za uklanjanje tih kemikalija različita kod ljudi s Parkinsonovom bolesti. Ovo bi moglo biti relevantno jer se zna da izloženost pesticidima i herbicidima, u poljoprivrednim postavkama, povećava rizik od razvoja Parkinsa.

Payami kaže da je studija o mikrobiomu relativno novo polje te da bolje razumijevanje makrobiotike može pružiti neočekivane odgovore za Parkinsonovu bolest i potencijalno druge poremećaje.

‘Ovo otvara nove horizonte, u potpunosti novu granicu’, rekla je.

‘Postoje implikacije – kako za istraživanje tako i za liječenje Parkinsonove bolesti. Terapije koje reguliraju neravnotežu u mikrobiomu mogu se dokazati kao korisne u liječenju ili prevenciji bolesti prije nego ona počne utjecati na neurološke funkcije’.

Međutim, Payami upozorava da se ne krene s velikim zaključcima sve dok više podataka ne bude dostupno.

Također navodi da je još jedna studija na UAB-u u tijeku s ljudima oboljelima od Parkinsona i zdravim pojedincima iz Alabame, a sve u naporima kako bi se rezultati replicirali i potvrdili.

‘Trenutna otkrića daju podršku ideji da kompozicija crijevnog mikrobioma može čuvati nove informacije za procjenu učinaka i toksičnosti lijekova protiv Parkinsonove bolesti’, rekla je Payami.

‘S većim brojem liječenih i neliječenih pacijenata, kao i ljudima koji nemaju Parkins, potrebne su nove studije kako bismo procijenili utjecaj ovih lijekova’.

 

Izvor: MedicalXpress

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.