Životni izbori više od genetike uvjetuju rizik od raka debelog crijeva i rektuma

Istraživači Colorectal Cancer istraživačke grupe s Bellvitge Biomedical Research Institute (IDIBELL), pod palicom dr. Victora Morena, povezani s Catalan Institute of Oncology (ICO), University of Barcelona (UB) i Epidemiology and Public Health CIBER (CIBEResp) izdali su prvi model predviđanja rizika raka debelog crijeva i rektuma temeljem španjolskih podataka koji kombiniraju genetske i informacije o stilu života.

Nihov rad, objavljen u Scientific Reports, naglašava važnost poboljšanja života u vidu smanjenja rizika od raka debelog crijeva te predlaže korištenje kombinacije stila života i genetskih informacija za podjelu populacije u različite grupe prema njihovom riziku od raka debelog crijeva, što bi fino podesilo trenutnu metodu probira.

‘Rizični model je matematički alat koji nam dozvoljava da predvidimo tko će najvjerojatnije oboliti od određene bolesti, u ovom slučaju raka debelog crijeva’, objašnjava dr. Moreno, šef ICO’s Cancer Prevention and Control Program.
S ciljem razvoja ovog modela, istraživači su koristili podatke s 10.106 sudionika uključenih u studiju ‘MCC-Spain’ španjolskog multicentra, koju su zajednički iznijeli istraživači koji pripadaju CIBEResp-u.

Svi oni intervjuirani su s ciljem kako bi se analizirali poznati rizični faktori (prehrana, fizičko vježbanje, indeks tjelesne mase, alkohol i obiteljska povijest raka, među ostalim). U podgrupama na 1.336 slučajeva raka debelog crijeva i 2.744 sudionika iz kontrolne grupe izvedeno je testiranje krvi kako bi se detektirale genetske predispozicije na razvoj raka debelog crijeva i rektuma.

Sa svim ovim informacijama, istraživački je tim zaključio da stil života više utječe na rizik od raka nego genetika. Izračunali su da ako se rizični izbori u stilu života promijene (primjerice, ukoliko se stekne zdrava težina) oni mogu kompenzirati četiri genetske rizične predispozicijske točke (rizični aleli).

‘Ovo je važno ako uzmemo u obzir da se način života, za razliku od genetskih osobina, može modificirati, dok genetsku osjetljivost nasljeđujemo od roditelja’, rekla je dr. Gemma Ibanez, digestolog i prva autorica studije.

‘U stvari, predmeti koje smo identificirali kao rizične markere koreliraju s preporukama koje je postavio European Cancer Code kako bi se smanjio rizik od raka’.

‘Danas se probir za rak debelog crijeva na pacijentima bez obiteljske povijesti raka temelji samo na dobi. Ukoliko uključimo informacije i o stilu života i genetici, mogli bismo klasificirati populaciju u grupe većeg i manjeg rizika, što bi nam dozvolilo da ponudimo personaliziraniji follow-up’, rekao je dr. Moreno, također profesor na UB Faculty of Medicine and Health Sciences.

U ovom trenutku, istraživački tim koji je sudjelovao u studiji, provodi novu studiju COLSCREEN: ‘Personalization of the risk of colorectal cancer’, kako bi, među drugim stvarima, otkrio društvenu percepciju o genetskom probiru.

‘Ne postoje studije koje govore što pacijenti misle o genetskom testiranju ili žele li biti informirani o njihovim šansama da imaju određenu bolest, i mislimo da je ovo vrlo relevantno’, rekla je dr. Ibanez.

 

Izvor: MedicalXpress

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.