Zdravstvena ispravnost vode u Hrvatskoj

U Hrvatskoj više od 87 % stanovništva koristi sustav javne vodoopskrbe i pije vodu iz slavine, koja se redovito kontrolira i zdravstveno je ispravna. Ponekad se zbog osobnih razloga nekome okus vode više sviđa u jednom mjestu Hrvatske nego u drugom; primjerice, poznato je da je voda u Zagrebu tvrđa od vode u Splitu, pa osobe koje je piju mogu tu razliku i osjetiti i jednoj od njih dati prednost. Međutim, važno je da svi potrošači, uključujući i turiste, znaju da je voda iz sustava javne vodoopskrbe zdravstveno ispravna.

Na našim je otocima, koji su ljeti vrlo posjećeni, vodoopskrba riješena spojem na obližnje vodoopskrbne sustave s kopna (npr. otok Brač), dio otoka osigurava potrebne količine vode iz vodozahvata na samim otocima (npr. otok Krk), dok se neki otoci kao, primjerice, otok Korčula djelomice opskrbljuju iz vlastitih izvorišta, a dijelom su spojeni na kopno. Što se kvalitete vode tiče, pak, vrijede jednaka pravila kao i u ostatku Republike Hrvatske i svi su javni vodoopskrbni objekti pod redovitim sustavom nadzora.


otok Krk
stari grad Korčula

Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju

Praćenje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju se provodi na nacionalnoj razini prema Planu monitoringa koji ministar zdravstva donosi na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) kao njegovog koordinatora. Plan monitoringa provode zavodi za javno zdravstvo hrvatskih županija odnosno Grada Zagreba prema svojoj mjesnoj nadležnosti i financijskim sredstvima koja za tu svrhu osiguravaju njihove županije odnosno grad, i to učestalošću definiranom Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („Narodne novine“, broj 125/17) i ovisnom o količini isporučene vode.

Tako je, primjerice, 2017. godine na razini Hrvatske u javnoj vodoopskrbi analizirano 7081, a u lokalnoj 617 uzoraka. Osim „državnog“ monitoringa, provodi se i interna kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, za što su pravne osobe koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe dužne odrediti prikladna mjesta i učestalost uzorkovanja. Na taj se način 2017. godine u Hrvatskoj, u okviru internih kontrola koje provode sami vodovodi u svojim ili vanjskim laboratorijima, analiziralo 69 700 uzoraka.

Kontrola kvalitete vode u RH se regulira Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 56/13, 64/15, 104/17), odredbama Direktive Vijeća 1998/83/EZ od 3. studenoga 1998. g. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju i Direktive Komisije (EU) 2015/1787 оd 6. listopada 2015. g. o izmjeni priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 260, 7. 10. 2015.). Uz to, voda za ljudsku potrošnju mora ispunjavati parametre za provjeru sukladnosti vode za ljudsku potrošnju propisane Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („Narodne novine“, broj 125/17).

Voda iz slavine se pije i iz tzv. lokalnih vodovoda, koji nisu u sustavu javne vodoopskrbe i o kojima skrbe grupe građana ili lokalne zajednice. Većina ih se nalazi na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Varaždinske županije. I u takvim se vodovodima voda redovito kontrolira, ali je često zdravstveno neispravna, pa je 2017. godine 56,4 % uzoraka iz lokalnih vodovoda bilo neispravno, dok je u sustavu javne vodoopskrbe neispravnih uzoraka bilo tek 3,1 %. Privatni pak zdenci, cisterne (čatrnje ili gustijerne) i ostali individualni vodoopskrbni objekti nisu u sustavu nadzora, već se nad njima nadzor provodi na osobni zahtjev vlasnika.

kameni zdenac
Foto: Dolores Špika

Informacije o vodi za ljudsku potrošnju u Hrvatskoj

HZJZ svake godine objavljuje Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koji je javno dostupan na internetskim stranicama Periodične publikacije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Građani i turisti se za sve dodatne informacije i najnovije podatke monitoringa vode za ljudsku potrošnju mogu obratiti u županijski zavod za javno zdravstvo ovisno o tome gdje žive ili ljetuju, a informacije o mreži zavoda i podacima za kontakt dostupne su na poveznici: https://www.hzjz.hr/mreza-zavoda/

Plitvička jezera
Plitvice
pogled s obale

Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.