Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj

Izvršena samoubojstva jedan su od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.

 Kroz godine bilježe se oscilacije u broju izvršenih samoubojstava, kao i u  broju izvršenih samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100.000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava. U 1985. godini počinjeno je 1.050 samoubojstava (stopa 21,5/100.000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1.153 slučajeva, stopa 24,1/100.000 i 1.156 slučajeva, stopa 24,2/100.000). Najmanje izvršenih samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4)  te u razdoblju 2000.-2017. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 635 slučajeva, stopa 15,4/100.000 2017. godine). S obzirom na spol  omjer samoubojstava  muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,7:1.

Dobno-standardizirane stope smrtnosti  zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi,  i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je pad stope (2016. godine stopa 13,2/100.000 za svu dob i 10,9/100.000 za dob do 64 godine).  Za dob 65 i više godina stopa je, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2016. godine stopa 31,3/100.000). Među županijama Hrvatske prisutne su  razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.

Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa smoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100.000. U 2017. godini nije zabilježen niti jedan slučaj samoubojstva u toj dobi. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope (2017. g. stopa 4,1). Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala od kada je u padu (2017. g. stopa 11,9), a za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2017. g. stopa 23,0). Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2017. g. stopa 28,0).

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca.  Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom; 2017. godine udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 13,5%.

U odnosu na zemlje Europske unije Hrvatska bilježi više stope smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice prije svibnja 2004. U usporedbi s prosjekom stopa samoubojstava za zemlje EU članice poslije svibnja 2004., Hrvatska bilježi podjednaku stopu samoubojstava za sve dobi ukupno, nižu stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob 65 i više godina.

Slika/ Figure 1

Samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Suicides in Croatia by selected  years

Slika/ Figure 2

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina, 1985. godine te u razdoblju 1990. – 2016. godine/ Age-standardized suicide rates   for all age,  age  0-64 and age 65+, Croatia 1985, and 1990 – 2016

Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, June 2018 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CNIPH 

Slika/ Figure 3

Dobno-specifične stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj 1985., 1990., 1995., 2000., 2005., 2010. i 2017. godine godine/ Age-specific suicide rates, Croatia 1985, 1990, 1995, 2000, 2005, 2010 and 2017

Slika/ Figure 4

Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Ratio of suicides committed by firearms to other methods of suicide in Croatia by selected years

Slika/ Figure 5

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi ukupno, dob 0-64 i dob 65+ godina po pojedinim zemljama Europe, zadnja dostupna godina/ Age-standardized suicide rates by individual European countries, all ages, age 0-64 and age 65+, Last available

    Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, July 2016    Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CNIPH

Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.