30 godina transplantacije srca, 20 godina Klinike za kardijalnu kirurgiju, 10 godina mehaničke cirkulacijske potpore u KBC-u Zagreb i u Hrvatskoj

 

U organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb i Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, svečano je obilježena 30. obljetnica prve transplantacije srca u Hrvatskoj, 10 godina mehaničke cirkulacijske potpore u KBC-u Zagreb i Hrvatskoj te 20 godina postojanja Klinike za kardijalnu kirurgiju u Kliničkom bolničkom centru Zagreb.

Prvu transplantaciju srca s čovjeka na čovjeka izveo je dr. Christiaan N. Barnard 3. prosinca 1967. godine u bolnici Groote Schurr u Capetownu u Južnoafričkoj Republici. Pacijent kojem je transplantirano srce živio je samo 18 dana nakon transplantacije zbog komplikacija koje su se pojavile nakon operacije. Gledano iz današnje perspektive ovdje se nije radilo o uspješnom liječenju ali tada je to bio povijesni pothvat. Nakon njega su uslijedili brojni pokušaji diljem svijeta, no zbog velikog broja odbacivanja organa i smrtonosnih infekcija nakon operacije broj transplantacija je vremenom opadao. Tek početkom 80-tih situacija se počela mijenjati. Zahvaljujući razvoju novih i jačih lijekova protiv odbacivanja, primjenom stečenih kirurških iskustvima i definiranjem indikacija za transplantacijsko liječenje, presađivanje srca postalo je standardni postupak gotovo u cijelom svijetu. Taj drugi val razvoja transplantacijske medicine u kardijalnoj kirurgiji zahvatio je i našu zemlju. Tek nekoliko godina nakon što su to učinili eminentni stručnjaci u Beču, u Kliničkom bolničkom centru Zagreb isto su napravili i naši liječnici. Prva pacijentica kojoj je transplantirano srce u Hrvatskoj bila je Bernarda Đukez koja je u jesen 1988. godine ležala u KBC-u Zagreb. Njezino srce je zatajivalo i transplantacija joj je bila jedina šansa. Premda je situacija bila vrlo loša, uz veliku mogućnost da ne preživi operaciju, liječnički tim na čelu s prof. dr. sc. Josipom Sokolićem odlučio je ipak pokušati. Bernardi Đukez transplantirano je novo srce 30. rujna 1988 godine. U pripremi i provedbi operacije sudjelovao je veliki broj ljudi. Glavni operater bio je prof. dr. sc. Josip Sokolić. Asistirali su mu prof. dr. sc. Stjepan Pustišek, prof. dr. sc. Ivan Jelić, dr. sc. Ranko Ugljen, prim. dr. Dalibor Letica, dr. Majed Mafalani i prof. dr. sc. Bojan Biočina. Za anesteziju su bili zaduženi prof. dr. sc. Ivan Janjić, dr. Mladena Matuško-Paškvan i prof .dr. sc. Ino Husedžinović. Stručni konzilij činili su prof. dr. sc. Josip Sokolić, prof. dr. sc. Mijo Rudar, prof. dr. sc. Mirko Gjurašin, prof. dr. sc. Ivan Janjić, prof. dr. sc. Mladen Belicza, prof. dr. sc. Smilja Kalenić, prim. dr. Danijel Planinc i prof. dr. sc. Boris Labar. Instrumentarke u operacijskoj dvorani bile su Sonja Pasini, dipl. med. techn, Ana Gilg, bacc. med. techn., Katica Šoštarić, med. techn. i Danijela Pikija, dipl. med. techn.. Perfuzionisti Stjepan Strancarić, dipl. med. techn., Mladen Solarić, bacc. med. techn., Mario Milković, med. techn., Dominko Antunović, med. techn., dok je anestezijska tehničarka bila Damira Mrdeža, med. techn.. Prije, za vrijeme i poslije operacije, naš tim je imao stručnu pomoć prof. dr. K.H. Tscheliesnigg i njegovog stručnog tima iz Graza te profesora John Wallwork iz Cambridgea.

Razvoj transplantacijske medicine i pristupanje Hrvatske Eurotransplantu 2007. godine rezultirali su povećanjem broja transplantacija srca u našoj zemlji te uvjetovali ponovno uvođenje mehaničke cirkulacijske potpore kojom se pacijentima sa zatajenjem srca, uz pomoć pumpe ili mehaničkog srca, omogućava da dočekaju transplantaciju ili im se produžava i čini kvalitetnijim ostatak života, ako za njih transplantacija nije moguća. Iako je program mehaničke cirkulacijske potpore pokrenut prije tridesetak godina, zaustavljen je 1995. godine te ponovno pokrenuo 2008. godine. Zahvat ugradnje mehaničke pumpe 2008. izveli su prof. dr. sc. Bojan Biočina uz asistenciju dr. Alena Hodalina i dr. sc. Tomislava Kopjara. Za anesteziju je bila zadužena doc. dr. sc. Višnja Ivančan, a u stručnom konziliju su uz nju bili akademik Davor Miličić i prof. dr. sc. Bojan Biočina. Instrumentarke Mirjana Dubravec, bacc. med. techn. i Danijela Žigrović, bacc. med. techn., perfuzionist Stjepan Strancarić, dipl. med. techn. i Mladen Žuvić, med. techn.. Stručna podrška u ovom zahvatu bio je profesor Georg Wieselthaler iz Beča. Prva „mehanička transplantacija“, odnosno prva operacija ugradnje potpuno umjetnog srca dogodila se 2014. godine u Klinici za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb. Kardiokirurški dio tima u ovoj operaciji vodio je prof. dr. sc. Bojan Biočina, kardiološki dio tima akademik Davor Miličić, a anesteziološki dio doc. dr. sc. Višnja Ivančan.

Treća bitna obljetnica koja se obilježavala istog dana u hotelu International bila je 20 godišnjica postojanja Klinike za kardijalnu kirurgiju čiji su inicijatori i osnivači bili prof. dr. sc. Ivan Jelić i prof. dr. sc. Zdravko Brzović.

Izlaganje prof. dr. sc. Bojana Biočine na svečanom skupu u Kristalnoj dvorani hotela International

Na svečanom skupu povodom obilježavanja ovih velikih obljetnica okupili su se brojni uzvanici od kojih su neki i aktivno sudjelovali u navedenim događanjima. Skupu su nazočili akademik Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog sabora, prof. dr. sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva Republike Hrvatske, Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, prof. dr. sc. Mate Granić, izaslanik predsjednice RH, dr. Ivana Portolan Pajić izaslanica gradonačelnika grada Zagreba, prof. dr. sc. Marijan Klarica, dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, dr. Luciano Vukelić, ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb s pomoćnicima i brojni drugi gosti. Skup su otvorili profesor Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju svojim kratkim izlaganjem „Putovanje kroz povijest: 1988.-2018.“ i akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb izlaganjem „Liječenje zatajenja srca kao brand KBC Zagreb i hrvatske medicine“. O svojim iskustvima o životu prije i nakon transplantacije srca govorio je Luka Vugrač, 23-godišnji mladić koji je prije nešto više od sedam godina dobio novo srce i novu priliku za život zahvaljujući donoru i stručnom timu KBC-a Zagreb. Prije same transplantacije Luka je bio podvrgnut postupku mehaničke cirkulatorne potpore (ECMO) bez koje ne bi ni bio u prilici dočekati transplantaciju i baš to naglašava potrebu međusobnog nadopunjavanja tehnologija u liječenju.

Od prve transplantacije do danas u KBC-u Zagreb je obavljeno više od 260 transplantacija srca, a Hrvatska je od pristupanja Eurotransplantu u samom svjetskom vrhu po broju doniranih i transplantiranih organa u odnosu na broj stanovnika. KBC Zagreb intenzivno prati razvojne trendove transplantacijske medicine u kardiologiji što je vidljivo i kroz prvu ugradnju mehaničkog srca kod nas prije četiri godine, otvaranje banke kardiovaskularnog tkiva te stalno unapređenje u primjeni mehaničke cirkulacijske potpore u liječenju kardiovaskularnih bolesti.

Klapa Contra 

Tekst u potpunosti preuzet s: http://www.kbc-zagreb.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.