Važnost bolničke prehrane djece

Svugdje u svijetu pa tako i u Hrvatskoj posljednjih godina raste zanimanje stručne ali i opće javnosti za prehranu i utjecaj hrane na zdravlje ljudi. Razlog tome nije isključivo želja za poboljšanje kvalitete života nego i pojava ozbiljnih bolesti i stanja povezanih s načinom prehrane, od kojih neka poprimaju razmjere pandemije. Tu prvenstveno mislimo na pretilost koja je u direktnoj vezi sa srčanožilnim bolestima koje su danas vodeći uzrok smrti u svijetu. Debljina je često preduvjet i za brojne druge bolesti pa je treba shvatiti vrlo ozbiljno, posebno kod djece.

Uz  pretilost kao najzastupljeniji poremećaj u prehrani, postoje i neke druga, ne manje opasna, stanja i  bolesti vezani uz prehranu. Najčešće se u javnosti spominju anoreksija neuroza, nutritivne alergije, celijakija, posebno rijetke genske bolesti povezane s hranom i čitavi niz drugih stanja i bolesti kod kojih dijetoterapija predstavlja jedan od ključnih čimbenika u liječenju.

Javnost je upoznata s činjenicom da nezdrava prehrana može biti okidač za brojne bolesti, ali javnost ne djeluje. Ona prihvaća postojanje problema ali se još uvijek ne trudi dovoljno rješavati ga, a to je osnovni razlog povećane potrebe za intenzivnijim djelovanjem struke u edukacijskom pogledu.

Zašto je pravilna prehrana posebno važna kod djece?

Zato što se u to doba stječu životne i prehrambene navike koje ostaju za cijeli život. Sve što naučimo tada ostat će zapisano u našem obrascu ponašanja. Toga su itekako svjesni stručnjaci koji se bave područjem prehrane kod djece; nutricionisti, liječnici, pedagozi, psiholozi i ostali koji sve intenzivnije surađuju na edukaciji djece i njihovih roditelja kroz institucije u kojima rade. U tom edukacijskom procesu važno je osigurati i što bolje uvjete za tjelesnu aktivnost i zdravu prehranu u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, zavodima za obrazovanje djece s posebnim potrebama, đačkim domovima i posebno bolnicama.

Poremećaji u prehrani mogu biti primarne bolesti zbog kojih se djeca hospitaliziraju ili sekundarne bolesti koje izravno utječu na tijek liječenja, ali nisu razlog hospitalizacije. Ovisno o dijagnozi bolnička prehrana se prilagođava potrebama djeteta, pazeći pri tome da mu se osiguraju nutritivne potrebe u cjelini. Prilagođene bolničke jelovnike izrađuju dijetetičari kao dio interdisciplinarnog tima koji sudjeluje u procesima liječenja i oporavka djeteta.

Ako poremećaj u prehrani ne predstavlja primarnu bolest, stručni bolnički tim će svejedno usmjeriti svoje djelovanje i na tu problematiku. Djeci i mladima u bolnici se osigurava raznovrsna hrana, kao što je povrće, voće, žitarice, kvalitetno meso, riba, piletina, mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi, koji su okusom i teksturom prilagođeni dobi i odgovarajućoj dijetoterapiji. Zadatak stručnog bolničkog tima je da kod djece stvore naviku konzumiranja zdrave hrane te educiraju njih i njihove roditelje o tome kako naučeno prenijeti i provoditi kod kuće, nakon što napuste bolnicu.

Posljednjih godina u Hrvatskoj su pokrenute brojne akcije za osvještavanje javnosti o različitim javnozdravstvenim problemima u svijetu i kod nas. Jedna od njih je „Za osmijeh djeteta u bolnici“ koja se između ostalog bavi i promicanjem pravilne prehrane djece u bolnici.

Sukladno tome, središnji koordinacijski odbor akcije „Za osmijeh djeteta u bolnici“ u okviru projekta „Za osmijeh djeteta u bolnici“ u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba i Klinike za pedijatriju, KBC-a Zagreb organizirao je tematsko savjetovanje „Pravilna prehrana djece u bolnici“.

Ciljevi ovog Savjetovanja bili su prezentacija općih standarda optimalne prehrane djeteta u bolnici, ukazivanje na važnost kvalitete i sigurnosti hrane u bolnici, važnost individualnog pristupa djetetu te promocija pravilne prehrane kao sastavnog dijela liječenja djece kroz dobre primjere iz prakse.

Ovim stručnim skupom i kroz akciju “Za osmijeh djeteta u bolnici” namjeravalo se prije svega senzibilizirati i educirati bolničko medicinsko osoblje, voditelje prehrane u bolnicama, bolnički menadžment te ostale stručnjake odgovorne za prehranu djece u bolnicama kako bi lakše primijenili stečeno znanje u liječenju i komunikaciji s bolesnom djecom i njihovim roditeljima.

Prema riječima magistre Eve Pavić, voditeljice Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb, razmjena iskustava među bolnicama, ujednačavanje prakse i primjena europskih standarda iznimno su važni u podizanju kvalitete prehrane djece u bolnicama, a suradnja s obrazovnim i drugim institucijama čija je djelatnost vezana uz djecu može imati izrazito pozitivne učinke u poboljšanju općeg zdravstvenog stanja društva u cjelini.

straničnici za djecu 

Tekst u potpunosti preuzet s: http://www.kbc-zagreb.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.