Zaustavimo stigmu debljine

Obilježavanje Svjetskog dana debljine 2018. posvećeno je podizanju svjesnosti o zastupljenosti, ozbiljnosti i raznolikosti stigme debljine. Stigma je prisutna u različitim okruženjima, a mediji su prepoznati kao jedni od glavnih aktera u ovom procesu. Trenutno medijsko prikazivanje debljine jača netočne i negativne stereotipe o debljini koji mogu voditi do stigmatizacije.

Pozivamo sve medije da prestanu koristiti stigmatizirajući rječnik i slike te da umjesto toga o debljini izvještavaju na pravedan, točan i informativan način.

Što je stigma debljine?

Stigma debljine se odnosi na negativna ponašanja i stavove usmjerene prema pojedincima isključivo zbog njihove debljine. Iako je dokazano da stigma vezana uz debljinu ima negativne posljedice po cjelokupno zdravlje ljudi, ona je, kao tema, često i dalje izuzeta iz rasprave o debljini.

Želimo li zaustaviti stigmu debljine, trebamo prilagoditi svoj rječnik i stavove, podizati svjesnost i povećati svoje znanje o njenom značajnom utjecaju. Fokusiranjem na stigmu, cilj ovog Svjetskog dana debljine je:

  • Podići svjesnost o prisutnosti i utjecaju stigme debljine te o koracima koji se trebaju poduzeti da bi se ona zaustavila.
  • Povećati i ohrabriti angažiranost stručnjaka u području zagovaranja i organiziranja kampanja za zaustavljanje stigme debljine.
  • Pomoći ljudima da nadvladaju prepreke koje nastaju kao rezultat stigme i koje bi ih mogle spriječiti da potraže potrebnu liječničku pomoć.

Što možemo učiniti da umanjimo stigmu debljine?

Napustiti praksu korištenja negativnih slika i rječnika vezanog uz debljinu u medijima

Nekoliko je savjeta za novinare koji izvještavaju o debljini u medijima, s ciljem reduciranja stigme vezane uz debljinu:

  • Valjalo bi izbjegavati ponižavajuće i pogrdne termine o osobama koje imaju debljinu.
  • Valjalo bi koristiti rječnik koji u prvi plan stavlja osobu, tj. „osobe koje imaju debljinu“ naspram „debele osobe“.
  • Valjalo bi izbjegavati pogrešne i netočne stereotipe o debljini.
  • Popratne slike uz novinske izvještaje ne bi smjele negativno prikazivati osobe koje imaju debljinu.
  • Prikazivanje likova bez glave, osoba koje nose odjeću koja im loše pristaje te osoba koje se ponašaju u skladu sa stereotipima (npr. konzumiraju nezdravu hranu) je dehumanizirajuće i stvara nepravedne generalizacije o osobama koje imaju debljinu.

Povećati svjesnost o različitima izvorima stigme debljine i povećati razumijevanje koraka koji se trebaju poduzeti kako bi se ona izbjegla.

Poznato je da postoji diskriminacija vezana uz debljinu u svakoj fazi zapošljavanja, uključujući: profesionalno usmjeravanje, razgovore za posao i druge procese odabira kandidata, nejednakosti u plaći, manje napredovanja, strože disciplinske mjere i više otkaza.

Nadalje, školsko okruženje je često poprište zadirkivanja i vršnjačkog zlostavljanja i debljina je jedan od glavnih razloga za viktimizaciju.

Preporučujemo da se na svim radnim mjestima:

  • uvedu politike koje štite zaposlenike, poslodavce, studente i klijente i promoviraju odnošenje s poštovanjem bez obzira na tjelesnu masu
  • poduzmu koraci koji podižu svjesnost i preveniraju diskriminaciju vezanu uz debljinu.

Djelovati na nacionalnoj razini s ciljem poboljšanja okruženja u kojem živimo umjesto da isključivo naglašavamo osobnu odgovornost i krivnju

Umanjivanje rizika za debljinu zahtijeva integrirani pristup unutar različitih sektora koji bi trebao sadržavati:

  • Uvođenje politika koje adresiraju prehrambena okruženja koja potiču debljinu te povećavaju dostupnost i pristup hranjivim namirnicama, a smanjuju izloženost oglašavanju manje zdravih namirnica.
  • Uvođenje politika i protokola za gradsko planiranje koji poboljšavaju urbano okruženje i osiguravaju površine na kojima se može hodati, zelene površine i potiču tjelesnu aktivnost kao dio svakodnevnog života.
  • Razmatranje zdravlja prilikom donošenja svih politika kako bi se osiguralo da se potrebne aktivnosti poduzimaju u svim relevantnim sektorima od zdravstva, do obrazovanja, medija, kulture, lokalnog razvoja i socijalnih usluga.

Zdravstveni djelatnici trebaju prepoznati okolišne čimbenike koji potiču debljinu, što će ojačati podršku i povećati učinkovitost dijagnostike i tretmana

Pozitivan i podržavajući odnos između liječnika i pacijenata povećat će učinkovitost skrbi. Usvajanje sljedećih koraka pomoći će zdravstvenim djelatnicima da pruže što bolju i nestigmatizirajuću skrb svojim pacijentima:

  • Istraživanja su pokazala da je bolje koristiti termine poput „visok ITM (Indeks Tjelesne Mase)“ i „tjelesna masa“ nego riječi poput „debljine“ i „morbidne debljine“. Uz to, kao učinkovita opcija se preporučuje pitati pacijenta koje termine preferira.
  • Valjalo bi koristiti rječnik koji u prvi plan stavlja osobu, tj. naglašava da je pacijent osoba i ne kategorizira ga samo s obzirom na njegovo/njezino medicinsko stanje. Na primjer, „imate debljinu“ umjesto „debeli ste“.
  • Pacijenti koji imaju debljinu trebali bi se tretirati istom razinom poštovanja i empatije kao i njihovi mršaviji sugrađani.

 

 

Izvor: World Obesity Federation

 

Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.