Prekomjerno bacanje hrane – globalni problem

Nepotrebno bacanje hrane događa se u čitavom lancu opskrbe hranom: u fazama proizvodnje, prerade, distribucije, prodaje i potrošnje.

Prema dosadašnjim spoznajama se na globalnoj razini oko trećine proizvedene hrane za prehranu ljudi izgubi ili nepotrebno baci, što je približno 1,3 milijarde tona, a financijski je gubitak oko 680 milijardi US$ u razvijenim zemljama odnosno 310 milijardi u zemljama u razvoju.

Osim gospodarskog troška, bacanje hrane je i trošak povezan s okolišem. Gospodarski trošak ne uključuje samo trošak povezan s vrijednošću samog proizvoda, nego i troškove povezane s proizvodnjom, prijevozom i skladištenjem nepotrebno bačenih proizvoda te troškove njihove obrade. Kad je riječ o okolišu, nepotrebnim bacanjem hrane se troše resursi uloženi tijekom životnog ciklusa proizvoda, primjerice zemljište, voda, energija i ostali, te se posljedično povećavaju emisije stakleničkih plinova.

U zemljama EU-a se godišnje po različitim sektorima baci oko 88 milijuna tona hrane, a istovremeno je četvrtina građana izložena riziku od siromaštva.

Tablica: Količina bačene hrane po sektorima

Sektor Otpad hrane (milijuni tona) Otpad hrane (kg/osobi)
primarna proizvodnja 9.1 ± 1.5 18 ± 3
prerada hrane 16.9± 12.7 33 ± 25
trgovački sektor 4.6 ± 1.2 9 ± 2
ugostiteljstvo 10.5 ± 1.5 21 ± 3
domaćinstva 46.5 ±4.4 92 ± 9
ukupno 87.6 ± 13.7 173 ± 27

Izvor: Stenmarck A, Jensen C, Quested T. FUSIONS Estimates of European food waste levels. Stockholm: Swedish Environmental Research Institute; 2016

 

Najviše se hrane baca u domaćinstvima (53 %) i procesima prerade hrane (19 %), što čini 72 % ukupno bačene hrane. Slijede gubici ili bacanje hrane u primarnoj proizvodnji (poljoprivredi, ribarstvu) te ugostiteljstvu i trgovačkom sektoru: veleprodaji i maloprodaji (slika 1).

 

Izvor: Stenmarck A, Jensen C, Quested T. FUSIONS Estimates of European food waste levels. Stockholm: Swedish Environmental Research Institute; 2016.

 

Slična je situacija u Hrvatskoj, gdje se godišnje baci približno 400 tisuća tona zdravstveno ispravne hrane, dok su istovremeno police socijalnih samoposluga poluprazne ili prazne.

Iako je prije tri godine u RH ukinut PDV na donacije i donesen Pravilnik o doniranju hrane, još uvijek nisu postignuti zadovoljavajući rezultati. Jedna od mogućnosti da se taj proces unaprijedi je i uvođenje poreznih olakšica i poticaja za doniranje hrane, kao što to čine mnoge druge europske zemlje.

Krajem prošle godine je Europska unija usvojila nove europske smjernice za doniranje hrane kako bi potaknula doniranje i smanjila enormne količine bačene hrane u Uniji. Smjernice obuhvaćaju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane, a da se pritom poštuju svi europski propisi i ne ugrožava sigurnost hrane ni zdravlje primatelja donacija. Namijenjene su državama članicama, posrednicima, humanitarnim organizacijama i drugim subjektima u procesu doniranja. Smjernice nisu zakonski obvezujuće, no na osnovi njih bi Hrvatska trebala izraditi nacionalne smjernice prilagođene svojoj situaciji i zakonskim rješenjima da ostvari cilj usvojen na razini UN-a da se do 2030. godine baca 50 % manje hrane.

Analizirajući bacanje hrane prema sektorima, najveće bacanje hrane se odvija u domaćinstvima. Više je razloga za takve postupke i ponašanje potrošača, a jedan od  najčešćih je nečitanje ili nerazumijevanje navođenja roka trajanja na deklaracijama.

Naime, rok trajanja je jedna je od najznačajnijih informacija o hrani, koja je između ostalog indikator potrošačima  za pravilnu i sigurnu konzumaciju hrane i sprečava nepotrebno bacanje sigurne hrane.

Prema zakonodavstvu EU-a se za navođenje roka trajanja hrane koriste izrazi „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrebljivo do“. Međutim, istraživanja provedena u RH ukazuju na to da ljudi nisu dovoljno upoznati s tim pojmovima  niti educirani o načinima odnosno postupcima kojima  mogu produžiti rok trajanja nekih prehrambenih namirnica u svojim kućanstvima.

Ovaj globalni problem ozbiljno ugrožava okoliš, posebice vode te utječe na povećane gubitke energije. Kako bi se smanjilo nepotrebno bacanje hrane, dovoljno je bolje i racionalnije koristiti namirnice koje svakodnevno upotrebljavamo. Smanjenje otpada od hrane bi dovelo do manje proizvodnje hrane, a samim time i do veće zaštite okoliša.

Da bi se smanjilo bacanje hrane, Europska komisija je objavila sljedeće:

Slijedite ove SAVJETE koji će vam pomoći kako bi smanjili rasipanje hrane, uštedili novac i zaštitili okoliš

Planirajte kupnju

Isplanirajte obroke za cijeli tjedan. Provjerite namirnice u hladnjaku i na policama, tek onda napravite popis preostalih potrebnih namirnica. Popis ponesite sa sobom i ne kupujte kada ste gladni jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano tako da možete kupiti upravo onoliko koliko vam je potrebno.

Provjerite datume

Ako određene namirnice s kratkim rokom trajanja ne namjeravate pojesti odmah, radije potražite one s dužim rokom trajanja ili ih jednostavno ku­pite kada vam budu potrebne. Vodite računa o značenju datuma na oznakama: „upotrijebiti do” znači da je hrana (npr. meso ili riba) sigurna za konzumiranje do navedenog datuma, dok „najbolje upotrijebiti do” označava datum do kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu. Prehrambeni proiz­vodi sigurni su za uporabu i nakon datuma nave­denog na oznaci „najbolje upotrijebiti do”.

Vodite računa o svojem proračunu

Rasipanje hrane znači rasi­panje novca.

Pravilno održavajte svoj hladnjak

Provjerite brtve i temperaturu hladnjaka. Da bi hrana dugo ostala svježa, treba je pohraniti na temperaturi od 1 do 5 °C.

Pohranjujte

Hranu pohranjujte u skladu s uputama navedenima na pakiranju.

Rotirajte

Novokupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme prebacite sprijeda. Tako se smanjuje mogućnost da ćete u pretincima za čuvanje hrane naići na pljesnive proizvode.

Poslužujte manje količine hrane

Pri čemu se podrazumijeva da svatko može uzeti dodatnu porciju.

Iskoristite ostatke hrane

Umjesto da ostatke hrane bacite u smeće, sljedećeg dana iskoristite ih za ručak ili večeru ili ih zamrznite. Od omekšalog voća možete napraviti voćne sokove ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juhe.

Zamrznite

Ako vam je dovoljna manja količina kruha, ostatak zamrznite te potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije obroka. Isto tako, zamrznite višak kuhane hrane i tako si osigu­rajte gotov obrok na dane kada ste preumorni za kuhanje.

Pretvorite ostatke u gnojivo

Budući da bacanje hrane nije uvijek moguće izbjeći, zašto ostatke voća i povrća ne biste stavljali u jednu posudu? Tako ćete nakon nekoliko mjeseci imati bogat i dragocjen kom­post za svoje biljke. Za ostatke kuhane hrane primjeren je kuhinjski komposter. Dovoljno je napuniti ga ostacima, dodati sloj posebnih mikroba i ostaviti da fermentira. Tako dobiven kompost iskoristiv je za sobno ili vrtno bilje.

Otpaci hrane

LITERATURA

1.   FAO. SAVE FOOD: Global Initiative on Food Loss and Waste Reduction. [pristupljeno 27.09.2018.]. Dostupno na: http://www.fao.org/save-food/resources/keyfindings/en/

2.      European Commission. Food waste measurement. [pristupljeno 27.09.2018.]. Dostupno na:

https://ec.europa.eu/food/sites/food/files/safety/docs/fw_lib_tips_stop_food_waste_hr.pdf

3.      Stenmarck A, Jensen C, Quested T. FUSIONS Estimates of European food waste levels. Stockholm: Swedish Environmental Research Institute; 2016.

4.      FAO. 2011. Global food losses and food waste – Extent, causes and prevention. Rome: FAO; 2011.

5.      Sokolić D, Kolarić Kravar S i sur. Razumijevanje informacija na hrani i stav potrošača o bacanju hrane. Osijek: HAH; 2015.

Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.