Pokazatelji perinatalnog zdravlja za Hrvatsku

Osnovni cilj projekta Euro-Peristat započetog 1999. godine je ujednačavanje kriterija praćenja perinatalnih pokazatelja među zemljama, da bi se iz zdravstvenih sustava dobile pouzdane usporedbe koje zbog različitih registracijskih kriterija mrtvorođenja i novorođenačkih smrti zasad nisu moguće iz podataka vitalne statistike. Primjena različitih kriterija izravno utječe na broj mrtvorođenih i rano neonatalno umrlih (dob 0 – 6 navršenih dana), a time i na visinu stopa sastavnica perinatalne smrtnosti i međunarodnu usporedivost. U Hrvatskoj se od 2001. godine podaci za nacionalne svrhe prikupljaju za rođene i mrtvorođene s 22 ili više navršenih tjedana trudnoće, a za umrle neovisno o trajanju trudnoće ili porodnoj težini.

Globalno postoje velike razlike u visini i uzrocima perinatalnih i dojenačkih smrti. Međutim, u razvijenim državama među kojima je većina europskih zemalja, vodeći su uzroci perinatalnih smrti vezani za prijevremeni porod i temeljno je pitanje gdje se postavlja granica preživljavanja uz primjenu suvremenih metoda neonatalne medicine. Istraživanja pokazuju velike razlike u preživljavanju najmanje novorođenčadi, pa usporedbe među 31 članicom mreže Euro-Peristat mogu pomoći da se odrede nacionalni ciljevi perinatalnog zdravlja i procijene mogućnosti za njihovo ostvarenje.

Pokazatelji fetalne, novorođenačke i dojenačke smrtnosti

Euro-Peristat je za potrebe izrade Europskog izvješća o perinatalnom zdravlju prikupljao podatke o rođenima od 22 navršena tjedna trudnoće i/ili 500 grama porodne težine. Podaci o rođenima s 22 – 23 navršena tjedna nisu uzeti za izračun prosječnih europskih vrijednosti zbog spomenutih registracijskih razlika. Dogovoreno je da se i za usporedbe mrtvorođenja postavi granica od 24 i više tjedana trudnoće 24 tjedna trudnoće.

Stopa fetalne smrtnosti rođenih u 24. tjednu trudnoće ili kasnije

Stopa fetalne smrtnosti rođenih u 24. tjednu trudnoće ili kasnije u Hrvatskoj je 2015. godine iznosila 4,3 ‰, a prema kriteriju za međunarodne usporedbe prema kojem se uspoređuje stopa za rođene u 28. tjednu trudnoće ili kasnije, fetalna je smrtnost iznosila 3,2 ‰. Prosjek fetalne smrtnosti za rođene u dobi od 28 i više tjedana trudnoće tjedana trudnoće u 31 članici mreže Euro-Peristat je iznosio 2,7 ‰. Na slici je prikazana usporedba s drugim državama.

 

 

Stope rane i kasne neonatalne smrtnosti

Ukupna stopa novorođenačke smrtnosti (0 – 27 navršenih dana)  2015. godine je u Hrvatskoj iznosila 3,2 ‰ od čega je rana novorođenačka (0 – 6 navršenih dana) smrtnost bila 2,3 ‰, a kasna novorođenačka smrtnost (7 – 27 navršenih dana) 0,9 ‰. Prosjek za 31 državu bio je 2,2 ‰. Treba napomenuti da zemlje imaju različito uređeno pravo na prekid trudnoće nakon 22 tjedna zbog nekih medicinskih indikacija kao što su velike kongenitalne malformacije i abnormalnosti, što utječe i na visinu stope novorođenačke i dojenačke smrtnosti.

Stope dojenačke smrtnosti u 22. i kasnijim gestacijskim tjednima

 

Dojenačka smrtnost je među rođenima 2015. godine (kohorta) iznosila 3,8 ‰. Sve države nisu bile u mogućnosti povezivanjem podataka o rođenima i umrlima dostaviti podatke za kohortu, već su dostavile podatke o umrloj dojenčadi u toj kalendarskoj godini, koji se većinom razlikuju od kohortnih. Temeljem ovakvih podataka Državnog zavoda za statistiku je dojenačka smrtnost u Hrvatskoj za 2015. godinu  iznosila 4,1 ‰. Prosječna stopa za 31 zemlju mreže Euro Peristat je u tom razdoblju iznosila 3,1 ‰.

 

Udio prijevremenih poroda

Prijevremeno rađanje, naročito prije 32 navršena tjedna trudnoće, usko je povezano s izrazitom nezrelošću i lošijim perinatalnim ishodima – visokom smrtnošću ili oštećenjima i poremećajima s dugogodišnjim ili trajnim posljedicama. Za planiranje perinatalne zaštite je važno znati stanje i potrebe s kojima se suočava zdravstveni sustav.

    Udio prijevremeno živorođenih ukupno i prema gestacijskoj dobi

 

U Hrvatskoj je 2015. godine bilo 6,5 % živorođenih prije 37. tjedna trudnoće, od kojih je 0,9 % rođeno prije 32 navršena tjedna trudnoće. Europski prosjek (31 zemlja) je iznosio 7,3 %, s najnižim udjelom u skandinavskim zemljama (≤ 6 %) i iznad 8 % u nekim mediteranskim zemljama (Cipar, Grčka, Portugal).

Udio rodilja starijih od 35 godina

U gotovo svim zemljama mreže Euro-Peristat je u porastu udio rodilja starijih od 35 godine života; 2015. godine  raspon iznosi 14 – 37 %. Iako se i u Hrvatskoj bilježi porast, ipak smo s udjelom od 18,9 % starijih od 35 godina još uvijek u skupini s nižim udjelom od prosjeka.

    Udio majki u dobi od 35 i više godina u ukupnim trudnoćama s poznatom majčinskom dobi 2015. g.

Problem prekomjerne tjelesne težine u trudnoći

Trendovi porasta povećane tjelesne težine (indeks tjelesne mase 25,0 – 29,9) i debljine (indeks tjelesne mase ≥ 30,0) se bilježe i kod trudnica i kod drugih populacijskih skupina. Podaci o tjelesnoj težini žena prije trudnoće se ne mogu dobiti iz rutinske zdravstvene statistike većine europskih zemalja, te ih je samo 12 od 31 zemlje moglo dostaviti. Prema ovim pokazateljima je Hrvatska, zajedno s Austrijom i Slovenijom, među zemljama s manje od 30 % majki s povećanom težinom i debljinom, dok neke od zemalja već imaju više od 50 % trudnica s povećanom težinom i debljinom.

    Distribucija maternalnog indeksa tjelesne mase prije trudnoće

 

Dovršetak poroda carskim rezom

Udio carskog reza u ukupnim porodima 2015. g. u kvantilnim skupinama

 

Carski rez kao način dovršetka poroda bi se trebao provoditi samo prema medicinskim indikacijama. Međutim, u Europi je udio carskih rezova kao načina dovršetka poroda u kontinuiranom porastu koji se često više ne može povezati s  isključivo medicinskim indikacijama. U Hrvatskoj bilježimo porast carskog reza, ali je ispod europskog prosjeka i u drugom kvintilu između pet skupina zemalja.

 

 

 

 

Maternalna smrtnost

U većini europskih zemalja je maternalna smrtnost niska i kreće se od 5 do 10 na 100.000 živorođenih. Međutim, smatra se da zbog nepovezanosti zdravstvenog i vitalno-statističkog sustava broj umrlih žena u trudnoći, porodu ili babinju može biti podcijenjen. U Hrvatskoj je dobra povezanost između ova dva sustava, a podaci se prate trostruko: kroz prijave smrti te kroz baze poroda i hospitalizacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Svaka smrt žene u trudnoći, porodu ili babinju se registrira kao maternalna smrt, bilo zbog izravnih porodničkih (bolest ili poremećaj povezani izravno s trudnoćom ili porodom) ili neizravnih razloga (smrt zbog maligne ili neke druge kronične bolesti ili nasilna smrt). Hrvatska pripada zemljama s niskom maternalnom smrtnošću te je za razdoblje od 2011. do 2015. godine stopa iznosila 5,5/100.000.

Sažetak

Osnovna poruka Euro-Peristata je: “Bolja statistika za bolje zdravlje”.  Stoga bi, osim ovih nekoliko izabranih pokazatelja, perinatološka struka trebala provesti analizu svih dostupnih pokazatelja iz ovog izvješća te odrediti i predložiti Ministarstvu zdravstva kojim bi se intervencijama mogla postići određena poboljšanja, a koje vrijednosti treba nastojati održati u postojećim okvirima.

Slike i grafikoni: Euro-Peristat

Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.