Priprema IRI infrastrukturnih projekata

Na javni poziv „Priprema IRI infrastrukturnih projekata„ kojeg je uputilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja za dostavu projektnih prijedloga u okviru EU fonda za regionalni razvoj u razdoblju 2014. do 2020., Klinički bolnički centar Zagreb prijavio se s tri velika projektna prijedloga.

Pripremili su ih Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinika za neurologiju i Klinika za plućne bolesti Jordanovac.

Kada se govori o Pripremi IRI infrastrukturnih projekata valja naglasiti da se radi o trajnom pozivu na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“. Natječaj je otvoren u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., dok se sredstva dodjeljuju iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Projekt 1.: Centar za istraživanje genoma u onkologiji i perinatologiji

Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Kliničkog bolničkog centar Zagreb, koji je ujedno i nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, planira u okviru infrastrukturnog IRI projekta osnovati i opremiti „Centar za istraživanje genoma u onkologiji i perinatologiji“.

Kao Referentni centar Ministarstva zdravstva za kliničku biokemiju i molekularnu dijagnostiku, koji je i akreditiran za područje molekularne dijagnostike prema međunarodnoj normi EN ISO 15 189, Klinički zavod je prepoznao mogućnost nadogradnje kvalitete zdravstvene usluge, odnosno širenja znanstvenog istraživanja koje će to omogućiti. Strategija ovog centra u potpunosti je usklađena s prioritetima utvrđenim nacionalnom i EU strategijom, a plan je provoditi multidisciplinarna istraživanja u područjima biomedicine i zdravstva u smislu precizne dijagnostike i liječenja, te molekularne biologije i citogenetike u pet znanstveno-istraživačkih skupina: hemato-onkologiji, onkologiji, farmakogenetici/farmakogenomici te prenatalnoj i postnatalnoj molekularnoj genetici i metaboličkim i rijetkim monogenskim bolestima.

Projekt 2: Nacionalni centar za osobe s multiplom sklerozom

Osnovni cilj ovog projekta bio bi jačanje znanstveno-istraživačkih aktivnosti u području neurologije sa širokim znanstvenim i stručnim pristupom u području multiple skleroze.

Nositelj ovog projekta bio bi KBC Zagreb, dok će realizacija počivati na znanstvenim i stručnim djelatnostima i kompetencijama Klinike za neurologiju i suradnih ustrojstvenih jedinica Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Partnerska potpora je ostvarena i s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru te Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Gradom Zagrebom.

Projektni prijedlog „Nacionalni centar za osobe s multiplom sklerozom“ rezultat je višegodišnjih istraživanja provedenih u Klinici za neurologiju kojima je cilj bio pronaći biomarkere tijeka bolesti i odgovora na liječenje. Novi ciljevi u znanstveno-istraživačkih projekata koji će se provoditi u budućoj IRI infrastrukturi su utvrditi laboratorijske, neurofiziološke i MR čimbenike u predviđanju tijeka bolesti i/ili odgovora na terapiju.

U okviru ovog projekta djelatnosti će biti organizirane u nekoliko smjerova, od neurofizioloških metode kao biomarkera tijeka multiple skleroze, povezanosti poremećaja spavanja i cirkadijanog ritma s umorom u multiploj sklerozi, razine oligoelemenata u oboljelih od demijelinizacijskih bolesti središnjeg i perifernog živčanog sustava do genomske analize u dijagnostici i liječenju bolesnika s MS-om.

Do sada je provedeno istraživanje koje je primjenjivalo genomsku analizu u pronalaženju biomarkera razvoja multiple skleroze u bolesnika s optičkim neuritisom. Istovremeno su se stručnjaci s Klinike za neurologiju usredotočili i na istraživanje neurofizioloških biomarkera, osobito autonomnog testiranja te raznih modaliteta evociranih potencijala. Projekt BACIS (2014-2017) financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost u iznosu od 699.336,77 HRK je istraživao ulogu autonomnog testiranja i evociranih potencijala u predviđanju konverzije iz CIS-a u MS. Rezultati tog projekta su objavljeni u obliku 10 znanstvenih članaka u časopisima indeksiranim u WoSCC-u, a projekt je ocijenjen ocjenom A. Iz sredstava navedenog projekta u potpunosti je opremljen Laboratorij za testiranje autonomnog živčanog sustava, koji je postao Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za poremećaje autonomnog živčanog sustava. Nadalje, kroz tri projekta financirana potporama Sveučilišta u Zagrebu (svaki u iznosu od 40.000,00 HRK, od 2015. godine do danas) stručnjaci Klinike za neurologiju istraživali su ulogu autonomne disfunkcije kao prediktora razvoja progresivnog oblika multiple skleroze, kao i razvoj komorbiditeta vezanih uz MS, koji uvelike utječu na kvalitetu života kod osoba s multiplom sklerozom.

Projekt 3.: Centri za istraživanje i rano otkrivanje karcinoma pluća

Treći projekt usmjeren je na Nacionalni program za rano otkrivanje raka pluća kojim se namjerava smanjiti smrtnost od raka pluća, vodećeg uzroka smrti od malignih bolesti u Hrvatskoj i svijetu.

Nacionalni program provodit će centri koji imaju iskusne torakalne radiologe koji godišnje rade veliki broj pretraga iz torakalne radiologije. Sam program provodit će se u 14 centara u Republici Hrvatskoj.

Centri za provođenje CT snimanja u okviru Nacionalnog programa su Klinički bolnički centar Zagreb, Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Klinički bolnički centar Osijek, Klinički bolnički centar Rijeka, Klinički bolnički centar Split, Klinička bolnica Merkur, Klinička bolnica Dubrava, Opća bolnica Varaždin, Opća bolnica Zadar, Opća bolnica Dubrovnik, Opća bolnica Slavonski Brod, Opća bolnica Virovitica, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice i Opća bolnica Pula.

Bolesnici kod kojih se postavi sumnja na karcinom pluća bit će upućeni u jedan od šest centara u kojima će obaviti daljnja dijagnostička obrada te provesti liječenje bolesnika. Oni će istodobno pokrenuti i znanstveno – istraživačke projekte koji će pratiti:

  • epidemiološka obilježja ispitanika (dob, spol, pušački status, komorbiditete, obiteljsku anamnezu, socijalni status i poseban osvrt na izloženost rizičnim čimbenicima);
  • laboratorijska i molekularna obilježja ispitanika (skupljanje uzoraka za genetsku analizu i analizu ekspresije gena te proteomsku analizu;
  • radiološka obilježja ispitanika (godišnje snimanje prsnog koša CT uređajem niske doze zračenja sa svrhom ranog otkrivanja karcinoma pluća);
  • usporediti učinkovitost VATS (engl. video assisted thoracoscopis surgery) kirurgije i stereotaksijskog zračenja u bolesnika u kojih se probirom dijagnosticira karcinom pluća u ranom stadiju bolesti.

Tekst u potpunosti preuzet s: http://www.kbc-zagreb.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.